Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni instituti za zdravlje i Nacionalni koordinacijski centar za Alzheimerovu bolest.
Radi se o istraživanju u koje je bilo uključeno 35 200 američkih veterana u dobi od ≥ 55 godina. Ispitanicima je dijagnosticiran veliki depresivni poremećaj, istraživanje je provedeno od 2000. do 2022. godine, a ispitanici su praćeni tijekom 20 godina ili više kako bi se mogle pratiti naknadne dijagnoze AD/ADRD. Ispitanici su uzimali antidepresiv barem 3 mjeseca (odnosno tijekom tog perioda su imali važeći recept pa se smatralo kako su tijekom tog perioda na antidepresivu).
Prosječna dob ispitanika bila je 65 godina, a 91% su bili muškarci. 17 000 pacijenata primalo je antidepresive u prosječnom trajanju od 4 godine. Medijan vremena praćenja bio je 3,2 godine.
Studija je pokazala kako nije bilo značajne povezanosti između izloženosti antidepresivima i rizika za AD/ADRD naspram onima koji nisu bili izloženi.
U analizi podskupina, istraživači nisu pronašli značajnu vezu između različitih klasa antidepresiva i rizika od demencije. To uključuje selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina, inhibitore ponovne pohrane noradrenalina i dopamina te inhibitore ponovne pohrane serotonina i noradrenalina.
Istraživači pored dobivenih rezultata naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem, posebice u populacijama s većom zastupljenošću pacijentica.
Istraživači navode kako postoji mogućnost proturječnih rezultata u retrospektivnim studijama te da se povećani rizik identificiran kod sudionika na antidepresivima može pripisati samoj depresiji, a ne rezultatu potencijalnog farmakološkog djelovanja.
17.6.2024
