Ta pasja vrućina!
Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima.
Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja se pitanje mogu li lijekovi u domovima biti čuvani na sobnoj temperaturi bez uporabe klima uređaja. Ekstremne vrućine mogu povećati rizik od bolesti povezanih s toplinom i ugroziti zdravlje pojačavajući nuspojave mnogih uobičajenih lijekova. Također, neki lijekovi utječu na sposobnost organizma da se hladi i mogu uzrokovati fotoosjetljivost.
Kako vrućina utječe na lijekove
Lijekovi i vrućina međusobno utječu na tri načina:
1. Lijekovi koji smanjuju termoregulaciju ili utječu na izlučivanje tekućine iz tijela znojenjem ili izmokravanjem, direktno utječu na oslabljeni organizam i mogu dovesti do dehidracije i simptoma toplinskog udara.
2. Lijekovi koji mogu uzrokovati fotoosjetljivost pa se u ljetnom razdoblju moraju uzimati s povećanim oprezom.
3. Lijekovi na koje utječu povišene temperature, pa se mogu razgraditi ili imati smanjeno djelovanje, poput inzulina, inhalatora, preparata za akne, EpiPen-a i drugih.
Lijekovi za kronične bolesti
Lijekovi za liječenje hipertenzije (diuretici, antihipertenzivi, antiaritmici) mogu smanjiti osjetljivost na žeđ, znojenje i širenje krvnih žila na površini kože, čime smanjuju sposobnost hlađenja organizma, što može povećati rizik od nesvjestice, padova, dehidracije i smanjenja krvnog tlaka.
Antidepresivi i antipsihotici mogu poremetiti središnju termoregulaciju, ometati znojenje, povećati rizik od nesvjestice i padova, te smanjiti osjetljivost na žeđ.
Lijekovi za Parkinsonovu bolest i epilepsiju mogu smanjiti znojenje i osjetljivost na žeđ, što može dovesti do vrtoglavice i slabosti.
Hormon štitnjače (levotiroksin) može uzrokovati prekomjerno znojenje i gubitak elektrolita.
Lijekovi s uskom terapijskom širinom (apiksaban, karbamazepin, litij) kod dehidriranih osoba mogu dovesti do pojačanih nuspojava i toksičnosti jer se slabije izlučuju iz tijela.
Lijekovi bez recepta
Laksativi mogu uzrokovati poremećaj elektrolita i pojačani gubitak vode, čime povećavaju učinak vrućina na organizam.
Analgetici i lijekovi za snižavanje temperature mogu dovesti do neravnoteže elektrolita, smanjuju razinu tekućine i natrija, te povećavaju osjetljivost na žeđ i rizik od oštećenja bubrega zbog dehidracije.
Konzumacija alkohola i droga
Dio mladih ljudi ljeto smatra razdobljem za zabavu, provode, pojačanu konzumaciju alkohola i lakših droga/opijata. Alkohol pojačava znojenje, mokrenje i smanjuje sposobnost rasuđivanja, dok kokain, amfetamini, ecstasy i slični opijati onemogućuju znojenje i hlađenje organizma.
Skladištenje lijekova
Lijekovi bi se općenito trebali čuvati na sobnoj temperaturi i suhom mjestu, osim ako im je potrebno hlađenje. Nosite lijekove u prijenosnom hladnjaku dok putujete automobilom, čak i ako im nije potrebno hlađenje. Prtljažnik ili unutrašnjost automobila u ljetno vrijeme mogu doseći temperature preko 70 stupnjeva. Ako putujete avionom, lijekove držite u ručnoj prtljazi kako biste izbjegli rizik od gubitka prtljage i niskih temperatura u skladišnom prostoru aviona.
Preporuke
Uzimanje lijekova ne smije se samostalno prekidati bez dogovora s liječnikom, niti smanjivati ili preskakati dozu. Za vrijeme vrućih i sparnih dana važno je unositi dovoljno tekućine (obična voda, pripravci s elektrolitima ako se pojačano znojite, nezaslađeni napitci).
Ako imate pitanja o svojim lijekovima, njihovom skladištenju ili interakciji s vrućinama, obratite se svom ljekarniku kako biste bolje razumjeli kako se zaštititi od neželjenih događaja.
29.7.2024
