Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD.

Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u nekoliko biomarkera, uključujući omjere amiloida beta (Aβ) u plazmi.

Voditelj istraživanja je Dean Ornish, a nalazi su objavljeni u lipnju 2024. u Alzheimer’s Research & Therapy. Radi se o prvom randomiziranom kontroliranom ispitivanju koje pokazuje da intenzivne promjene načina života mogu značajno poboljšati kogniciju i funkcioniranje u ranoj fazi Alzheimerove bolesti.

Pacijenti koji su uključeni su nasumično raspoređeni da primaju intervenciju ili uobičajenu njegu tijekom 40 tjedana, dok je kontrolna grupa mogla prijeći na program načina života nakon 20 tjedana.

Intervencije su uključivale minimalno prerađenu vegansku prehranu s niskim udjelom štetnih masti, zaslađivača i rafiniranih ugljikohidrata s osam odabranih dodataka prehrani. Svi obroci i osigurani su besplatno. Fizioterapeut je vodio je trening snage najmanje tri puta tjedno i poticao najmanje 30 minuta dnevno aerobne vježbe kao što je hodanje. Jedan sat dnevno bio je posvećen nadziranim metodama upravljanja stresom kao što su meditacija i joga. Također su bili uključeni u grupnu terapiju podrške 3 dana u tjednu, pod nadzorom ovlaštenog stručnjaka za mentalno zdravlje.

Nakon 20 tjedana, 10 od 24 ispitanika imali su minimalna poboljšanja, sedam je bilo nepromijenjeno, a sedam je imalo minimalno pogoršanje u testu kliničkog globalnog dojma promjene. Nitko u kontrolnoj skupini nije se poboljšao, osam je bilo nepromijenjeno, 14 je imalo minimalno pogoršanje, a troje je imalo umjereno pogoršanje (P = 0,001).

Globalni rezultati kliničke ocjene demencije (CDR Global) poboljšali su se u intervencijskoj skupini i pogoršali u kontrolnoj skupini.

Rezultati skale za procjenu Alzheimerove bolesti-kognitivne podskale (ADAS-Cog) poboljšali su se s 21,55 na 20,53 u intervencijskoj skupini i pogoršali u kontrolnoj skupini s 21,25 na 22,16.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Mozak shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Mozak

Može li trudnoća utjecati na aneurizmu mozga i je li terapija za epilepsiju sigurna za plod?

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Može li sublentikularna cista u mozgu uzrokovati glavobolje i gubitak osjeta iznad oka?