Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije.

Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne dobi od 56.9 godina, od kojih je 50,685 (11.7%) imalo koronarnu bolest srca, a 50,445 ispitanika imalo je podatke kada im je koronarna bolest počela. Istraživači su podijelili sve sudionike u 3 grupe sukladno početku koronarne bolesti (prije 45. godine, 45-59 godina te 60 godina i stariji). Varijable koje su uspoređivali uključivale su dob, spol, rasu, obrazovnu razinu, indeks tjelesne težine, LDL kolesterol, pušački status, konzumaciju alkohola, tjelovježbu, depresivno raspoloženje, hipertenziju, dijabetes, korištenje statina i status apolipoproteina E4.

Istraživanje je proveli Jie Liang sa suradnicima u Pekingu, a rad je objavljen u Journal of the American Heart Association.

Glavni rezultati istraživanja uključuju sljedeće: tijekom perioda praćenja od 12.8 godina, istraživači su identificirali 5876 slučajeva svih tipova demencija, od toga 2540 Alzheimerove bolesti i 1220 slučajeva vaskularne demencije. Pokazalo se kako ispitanici s koronarnom bolešću imaju značajno veći rizik od onih koji nisu imali koronarnu bolest srca, a koji su razvili bilo koji tip demencije. Veći rizik za razvoj vaskularne demencije sugerira kako koronarna bolest ima dublji upliv na neuropatološke promjene uključene kod ovog tipa demencije. Ispitanici kojima je koronarna bolest dijagnosticirana u mlađoj dobi imali su veći rizik za razvoj demencije. Pokazalo se kako su ispitanici s koronarnom bolešću imali značajno veći rizik za razvoj demencije u odnosu na kontrolne skupine, a najveći je rizik bio prisutan kod pacijenata kojima je koronarna bolest dijagnosticirana prije 45. godine, potom kod onih između 45 i 59 godina te onih sa 60 ili više godina, s jednakim rezultatima za Alzheimerovu i vaskularnu demenciju.

Navedeni rezultati sugeriraju kako bi bilo potrebno posvetiti dodatnu pažnju kognitivnom statusu osoba koje boluju od koronarne bolesti, posebno onima kojima je koronarna bolest dijagnosticirana u mlađoj dobi te uključivanje u pravovremene intervencije kao što su kognitivni trening čim se pokažu znakovi kognitivnog propadanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Visoki krvni tlak Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce

Kakav je moj nalaz ergometrije?

Kronični oblik arterijske bolesti Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Srce

Zahtijeva li RTG nalaz srca i pluća s proširenom sjenom srca dodatnu obradu?

Demencija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]