Znate li što su postbiotici?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Za razliku od probiotika, koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikrroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka, postbiotici za molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika.

Za razliku od probiotika, koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikrroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka, postbiotici za molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika. U novije vrijeme pojavili su se termini poput paraprobiotika ili postbiotika koji predstavljaju mrtve mikrobne stanice, mikrobne frakcije ili lizate stanica (stanice kojima je razorena stanična membrana), a smatra se da i ti sastojci mogu imati povoljna fiziološka djelovanja i dodatno bioaktivno djelovanje uz poznata djelovanja probiotika.

Postbiotici u užem smislu predstavljaju topljive spojeve ili produkte metabolizma živih bakterija koje one izlučuju u svoj okoliš ili se nalaze u staničnoj tekućini i postaju raspoloživi nakon stanične lize ili razaranja mikrobne stanice.

Postbiotici su najčešće enzimi, peptidi, organske kiseline, peptidoglikani, polisaharidi te proteini i vitamini. Ugrubo ih dijelimo na gradivne jedinice stanice mikroorganizma te na metabolite (spojeve koje luče mikroorganizmi). Odlikuje ih sadržaj različitih signalnih molekula koje mogu imati protuupalno, imunomodulatorno, antihipertenzivno, hipokolesterolemično, anti-proliferativno i antioksidacijsko djelovanje. Mogu imati i povoljno djelovanje na sastav tijela i vitkost. Ipak, većina mehanizama djelovanja postbiotika još uvijek nije rasvijetljena.

Postbiotici posjeduju nekoliko atraktivnih svojstava koja predstavljaju potencijalne prednosti nad probioticima. U prvom redu to je jasna kemijska struktura, zatim sigurnost, te dulji rok trajnja (do 5 godina kada se koriste kao sastojci u hrani, piću ili dodacima prehrani).  Istraživanja su pokazala da postbiotici imaju adekvatnu apsorpciju, metabolizam i distribuciju u tijelu te razne biološke učinke.

Štoviše, pokazalo se kako postbiotici mogu oponašati neke zdravstvene učinke probiotika, što je povoljno za određene skupine bolesnika kojima se ne preporučuje primjena živih mikroorganizama (teško imunokompromitirani bolesnici, maligne hematološke bolesti, bolesnici s postavljenim centralnim venskim kateterom).  

Primjeri primjene postbiotika u različitim područjima zaštite zdravlja

Primjena postbiotika već je neko vrijeme prisutna u nas i prije pojave samog termina i cijelog koncepta primjene mrtvih mikrobnih stanica i njihovih metabolita. Jedan od primjera je primjena mliječne kiseline, postbiotika kojeg luče laktobacili koji čine zdravu vaginalnu mikrobiotu. Mliječna kiselina koristi se u vaginaletama ili gelovima koji služe za uravnoteženje vaginalne disbioze karakteristične za bakterijske vaginoze. Naime, mliječna kiselina kao metabolit poželjne vaginalne mikrobiote u kojoj dominiraju laktobacili djeluje kao bakteriocin za štetne bakterije (spoj koji ubija određene vrste bakterija) i tako regulira sastav vaginalne mikrobiote. Osim toga, mliječna kiselina koju luče laktobacili snižava pH vrijednost u vaginalnom miljeu i tako stvara nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama.

Drugi je primjer primjena butirata kod disbioze koja dominira u debelom crijevu osoba sa sindromom iritabilnog crijeva te kod oboljelih od ulceroznog kolitisa. Primjena butirata, organske kiseline koja također nastaje kao rezultat metabolizma korisnih bakterija, bilježi se unatrag više desetljeća u vidu klizmi, a tijekom posljednjih godina postoje pripravci koji se koriste oralnim putem jer dolaze u debelo crijevo nepromijenjeni i tamo polučuju pozitivne protuupalne i zaštitne učinke na sluznicu kolona.

Posljednjih godina sve se više značaja pridaje mikrobiomu kože kao bitnom čimbeniku održanja ravnoteže i zaštite od kožnih poremećaja i osjetljive kože. Dodatno, poznato je kako mikrobiom crijeva „komunicira“ s kožom, putem signalnih molekula, te se disbioza probavnog sustava može povezati s brojnim kožnim poremećajima. Modulacija crijevnog mikrobioma utječe na imunosne signalne puteve te tako primjerice smanjuje štetu koja nastaje UV-zračenjem. Stoga se probiotici koriste i u svrhu fotoprotekcije (zaštite od sunčevog zračenja) u pripravcima koji se primjenjuju oralnim putem, a u novije vrijeme pojavila se ideja primjene postbiotika (metabolita ili komponenti staničnih membrane probiotika) u svrhu održanja lijepe i zdrave kože. Naime, lizati stanica probiotika sadrže hijaluronsku kiselinu, sfingomijelinazu, egzopolisaharide, peptidoglikane, mliječnu kiselinu, odnosno molekule koje imaju povoljan učinak na obnavljanje kože, pospješuju urođeni imunitet kože te štite od fotostarenja.

Vjerojatno će se u budućnosti pojaviti još pripravaka koji bi mogli sadržavati kombinaciju probiotika, prebiotika i postbiotika ili lizate mikrobnih stanica.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iscrpljenost

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Mikrobiom

Probiotici i rak vrata maternice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Lakoprobavljiva hrana

Bolovi u trbuhu

Probiotici

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

FODMAP hrana

Izmjene zatvora i proljeva i nezdrava prehrana

Rodnica

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minuteZnanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Biljna hrana – voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, ekstra djevičansko maslinovo ulje i druge namirnice biljnog porijekla sadrži na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Antioksidacijsko djelovanje posjeduju […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?