Zelenom mediteranskom prehranom učinkovito se gubi masno tkivo na području trbuha

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Smanjenje količine visceralnog masnog tkiva smatra se pravim ciljem mršavljenja i predstavlja važniji indikator uspješnosti nekog dijetnog režima od opsega struka ili ukupne tjelesne mase u kilogramima. Za razliku od masnog tkiva smještenog na bokovima, visceralno masno tkivo proizvodi hormone i „otrove“ odnosno upalne spojeve povezane s višim rizikom od bolesti srca, dijabetesom, demencijom i prijevremenom smrti. Novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu BMC Medicine otkrilo je kako zelena Mediteranska prehrana može značajno smanjiti količinu opasnog visceralnog masnog tkiva koje se nakuplja oko organa u trbušnoj šupljini i na taj način blagotvorno utjecati na zdravlje.

Usporedba tri prehrambena režima

Skupina međunarodnih znanstvenika na čelu sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Izraelu osmislila je koncept zelene Mediteranske prehrane, a radi se o modificiranoj verziji Mediteranske prehrane dodatno obogaćenoj polifenolima i s nižim udjelom crvenog i procesiranog mesa. U istraživanju koje je trajalo 18 mjeseci, sudjelovalo je gotovo 300 ispitanika podijeljenih u tri skupine. Prva skupina pridržavala se prehrane prema principima pravilne prehrane, druga skupina pridržavala se uobičajene Mediteranske prehrane, a treća je skupina bila na modificiranoj zelenoj Mediteranskoj prehrani. Ispitanici zadnje skupine svakodnevno su unosili oko 30 g oraha, 3 do 4 šalice zelenog čaja dnevno i frape s dodatkom 100 g smrznute biljke Wolffia globosa u kockicama. Wolffia globosa pripada istom rodu kao i biljka vodena leća, a radi se o vodenim biljkama koje prirodno nastanjuju vode stajaćice, bare, lokve i ribnjake. Na engleskom jeziku poznate su kao duckweed, a iako nisu široko poznate, jestive su i jedu se kao salata ili dodatak juhama i glavnim jelima te su nutritivno gledano pravi prirodni dragulji koji sadrži obilje proteina (gotovo 40%), minerale poput željeza i vitamina B12 i polifenole.

Izvrsni rezultati

Rezultati su pokazali kako je pridržavanje zelene Mediteranske prehrane kod ispitanika dovelo do smanjenja visceralnog masnog tkiva za 14,1%. Gubitak visceralnog masnog tkiva na ovoj novoj prehrani bio je više nego dvostruko veći u usporedbi s ostalim prehrambenim režimima. Uobičajena Mediteranska prehrana smanjila je količinu visceralne masti za 6%, a prehrana prema principima pravilne prehrane za 4,2%.

Pametno mršavljenje

Rezultati ovog istraživanja još su jedan u nizu dokaza koji pokazuju da kada je mršavljenje u pitanju, za uspješnu redukciju tjelesne mase kvaliteta same prehrane jednako je važna kao i ukupni broj kalorija koji se unosi. Također, izgleda kako korisni nutrijenti poput polifenola koji se mogu naći u brojnim vrstama voća i povrća, mogu utjecati na diferencijaciju masnih stanica i spriječiti njihovo pohranjivanje u unutarnjim organima i tako služiti kao pomoć kod mršavljenja i to konkretno za smanjenje masnog tkiva na području abdomena. Želimo li i sami promijeniti svoju prehranu na način da više nalikuje zelenoj Mediteranskoj prehrani tada se valja pridržavati uobičajenih postulata mediteranske prehrane uz dodatno smanjenje unosa mesa, a uvesti neki od biljnih izvora proteina. Umjesto frapea koji sadrži nama nedostupnu biljku Wolffia globosu, uvrstiti frape obogaćen primjerice proteinima graška.

Literatura:

  • Zelicha, H., Kloting, N., Kaplan, A. et al. The effect of high-polyphenol Mediterranean diet on visceral adiposity: the DIRECT PLUS randomized controlled trial. BMC Med 20, 327 (2022). https://doi.org/10.1186/s12916-022-02525-8

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ugljikohidrati

Povišeni trigliceridi

Trudnoća

Što kada trudnica ima ili želi piercing ?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvakvo pitanje bilo bi nezamislivo prije koje desetljeće, u vrijeme kada su majke današnjih mladih trudnica bile tek punoljetne. Vremena se mijenjaju, u nekim sadržajima na bolje, u drugima baš i ne, ali je činjenica kako neka „(dobra), stara vremena” ostaju tek stihovi u pjesmama. U tekstu koji je pred vama, razmotrit ćemo kako postupati […]

Škola

Kako procijeniti može li dijete u školu ako se ne osjeća dobro?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvakom je roditelju poznata situacija u kojoj dijete neposredno pred polazak u školu kaže da se ne osjeća dobro. Ako nema objektivnih pokazatelja bolesti, ponekad nije lako odlučiti treba li dijete poslati u školu ili je bolje da taj dan ostane kući. Najvažnija je dobrobit i sigurnost djeteta Ako se dijete ne osjeća dobro, treba […]

Moždani udar

Mediteranska prehrana u prevenciji moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno se kao primjer prehrane koja pogoduje zdravlju navodi mediteranska prehrana. Glavna okosnica razmišljanja o tzv. mediteranskoj prehrani kao zdravom prehrambenom temelju zasniva se na opažanju da su su stanovnici uz obalu Sredozemnog mora rijeđe oboljevali od srčanožilnih bolesti u odnosu na ostalu populaciju.

Mediteranska prehrana

Zdravo mršavljenje uz mediteransku dijetu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMediteranska prehrana prepoznata je i preporučena kao ogledni model prehrane za zdravlje i dugovječnost. Ujedno ima snažnu kulturološku dimenziju u smislu očuvanja tradicije, zaštite lokalnih receptura i načina pripreme hrane, zajedničkog objedovanja i općenito načina života karakterističnog za Sredozemlje.

Trigiceridi

Povišene masnoće u krvi

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]