Razbijanje mitova: smijem li piti kavu na prazan želudac?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ako ste jedan od onih koji ne mogu započeti dan bez svog mirisnog rituala, jutarnje kave, sigurno ste nebrojeno puta čuli kako ispijanje kave prije prvog jutarnjeg obroka nije preporučljivo za vaš želudac. No ima li u tome istine i slaže li se znanstvena zajednica s ovom tezom pročitajte u nastavku.

Zašto kava?

Kava je jedno od najpopularnijih napitaka diljem svijeta, odmah nakon vode. Osim mirisa prve jutarnje kave, brojne su njezine blagodati. Danas je kofein društveno najprihvaćeniji stimulans, koji ima brojne pozitivne učinke na naš organizam. Tako nas kofein čini budnijima i koncentriranijima, a može utjecati i na povećanje razine energije. Osim toga, znanstvena istraživanja pokazala su kako kava može poboljšati i ostale kognitivne funkcije poput pamćenja, raspoloženja, osjećaj budnosti, ali i skraćivanje vremena reakcije.

Kako kofein utječe na ubrzanje metabolizma, često se povezuje i s lakšom borbom sa suvišnim kilogramima i vrhunskim sportskim izvedbama. Stimulirajući živčani sustav, kofein uzrokuje povećanje dostupnosti masnih zaliha kao izvora energije što rezultira izvanrednim sportskim rezultatima, ali i lakšem gubitku neželjenog viška kilograma. Isto tako, studije potvrđuju kako kofein štiti od raznih bolesti poput dijabetesa tip 2, Alzheimerove bolesti, demencije, bolesti jetre, srca i krvnih žila.

Uz toliko blagodati, zašto većina smatra kako kava na tašte može biti pogubna za naše zdravlje?

Istraživanja pokazuju kako tvari koje kavu čine gorkom mogu stimulirati povećanu produkciju želučane kiseline zbog čega većina vjeruje kako kava iritira sluznicu želuca, uzrokuje žgaravicu, mučninu, a može i pogoršati simptome različitih bolesti i smetnji probavnog sustava poput sindroma iritabilnog crijeva.

Pojedinci tvrde kako je konzumacija kave na prazan želudac posebno štetna s obzirom da nema druge hrane u želucu koja bi spriječila djelovanje kiseline iz kave na sluznicu želuca. Međutim, znanstvenici još uvijek nisu pronašli čvrsti dokaz koji povezuje konzumaciju kave na prazan želudac i probavne smetnje.

Manji broj ljudi izuzetno je osjetljiv i na najmanje količine kave, pa reagiraju prilično burno. Simptomi uključuju žgaravicu, bolove u želucu pa čak i povraćanje. Takvim pojedincima preporuča se izbjegavanje konzumacije kave uopće, s obzirom da su simptomi jednaki bilo da se kava pije na prazan ili pun želudac. Najvažnije je slušati svoje tijelo i obratiti pažnju kako reagira na pojedine namirnice, pa tako i na kavu. Ako osjetite probavne smetnje nakon konzumacije kave na prazan želudac, ali simptoma nema kada kavu popijete nakon doručka, slušajte signale koje vam tijelo šalje i prilagodite im se.

Utjecaj kave na razinu „hormona stresa“

Jedan od glavnih argumenata protivnika konzumacije kave na prazan želudac je kako na taj način kava utječe na povećanje razine „hormona stresa“ – kortizola. Kortizol je dobio epitet „hormona stresa“ zbog povećanog lučenja u stresnim situacijama. Kako danas svi vode užurban i stresan način života, ne iznenađuje činjenica kako sve veći broj ljudi ima trajno povišene razine kortizola što može dovesti do različitih poremećaja i bolesti poput problema sa štitnjačom, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili pretilosti.  

Zanimljivo je kako kava stimulira proizvodnju kortizola, ali se njegova koncentracija značajno ne povećava kod ljudi koji redovito piju kavu. Isto tako, nedovoljno studija potvrđuje kako ispijanje kave nakon obroka može utjecati na smanjenje lučenja kortizola. Dapače, ako kavu pijete rijetko ili povremeno, svaki porast u razini kortizola je kratkoga vijeka i nema dugoročno negativan utjecaj na zdravlje.

Potencijalno negativne posljedice unosa kave

Bez obzira pijete li kavu na prazan želudac ili tek kada nešto pojedete, kava ima i svoje negativne strane. Poznato je kako kofein izaziva ovisnost, a neki ljudi mogu biti posebno osjetljivi. Takva reakcija uzrokovana je utjecajem kave na promjenu u kemiji mozga, što ipak zahtijeva veće količine ovog napitka.

Konzumacija prekomjerne količine kave također može doprinijeti osjećaju tjeskobe, nemira, ubrzan rad srca, glavobolje, a može utjecati i na povišenje krvnog tlaka. Međutim, još uvijek ne postoje znanstveni dokazi kako ispijanje kave na prazan želudac pojačava učestalost ili jačinu navedenih nuspojava.

S obzirom na sve navedeno, stručnjaci smatraju kako je unos kofeina potrebno ograničiti na maksimalno 400 mg, što je ekvivalent 4 – 5 šalica kave. Isto tako, zadnju kavu u danu ne bi trebalo konzumirati kasnije poslijepodne zbog učinaka kofeina koji mogu trajati i do 7 sati nakon konzumacije.

Važno je napomenuti kako kofein prolazi kroz posteljicu, a može djelovati do čak 16 sati nakon konzumacije kave. Dakle, trudnicama se preporuča smanjenje unosa kofeinskih napitaka do 200 mg ili jedna do dvije šalice.

Na kraju, kada je vrijeme za prvu kavu?

Mnoge osobe vole započeti svoj dan velikom šalicom kave. Usprkos upornim savjetima laika, znanstvena zajednica nema čvrste dokaze da je ispijanje kave na prazan želudac štetno. Dapače, konzumacija kave ima jednak učinak na naše tijelo bez obzira pijemo li ju natašte ili nakon obroka.

Važno je slušati svoje tijelo, koje nam šalje jasne poruke ako mu nešto nije po volji. Stoga, ako imate probavne smetnje nakon konzumacije kave na prazan želudac, pokušajte s uvođenjem prvog jutarnjeg obroka prije omiljenog rituala.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nutricionizam

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Energetska pića

Kofein nije samo kava

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Gazirani sokovi

Bol i nelagoda na lijevoj strani trbuha

Prehrana

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLoše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Metabolička disfunkcija

Proteini sirutke korisni za žene s PCOS

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom policističnih jajnika zahvaća između 6 i 9% žena reproduktivne dobi diljem svijeta, a obilježavaju ga metabolička disfunkcija, hormonski disbalans, pojačana dlakavost, kronična anovulacija, ciste na jajnicima i neplodnost. Također, pojavljuju se i inzulinska rezistencija, poremećaj tolerancije glukoze kao i hiperinzulinemija. Uz pretilost navedena stanja povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa […]

Nutricionizam

Prehrana i raspoloženje

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]