Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do 2025. godine.

U promicanju zdravih prehrambenih navika važnu ulogu ima obiteljski liječnik. On može izdvojiti bolesnike kojima je potrebno savjetovanje o prehrani, a to su bolesnici visokog KV rizika, KV bolesnici. Edukacija i konzultacija o zdravoj prehrani su ključne u usvajanju zdravih prehrambenih navika. Na nivou primarne zdravstvene zaštite tijekom nutricionističkog savjetovanja bolesnika visokog KV rizika treba ustanoviti koji su problemi u prehrani bolesnika, te koje promjene treba uvesti i kako ih ostvariti. Pri tome treba objasniti bolesniku koje pozitivne učinke na zdravlje može postići promjenom loših prehrambenih navika. Takvo savjetovanje zahtijeva timski rad obiteljskog liječnika i medicinske sestre koji trebaju imati odgovarajuću edukciju iz područja nutricionizma.

Bolesniku trebaju dati uz informacije i odgovarajuće pisane materijale o zdravim prehrambenim navikama, poticati bolesnika na pozitivne promjene i pri tome mu biti podrška. Prehrana ima često i psihološku ulogu. Izborom i konzumacijom hrane svaki pojedinac u sebi može uzrokovati emocionalno zadovoljstvo, ali i stres. Zbog toga prilikom nutricionističkog savjetovanja prema bolesniku treba biti obziran jer promjene u prehrambenim navikama mogu uzrokovati psihološki stres. U tom procesu promjena važna je podrška medicinskog osoblja i obitelji. U primarnom medicinskom timu je važno često uključiti i nutricioniste i psihologe.

Kod davanja preporuka o prehrani treba uzeti u obzir i osobne prehrambene, vjerske, kulturološke sklonosti bolesnika, ekonomske mogućnosti i njegov psihološki profil. Savjetovanje i praćenje bolesnika može se vršiti i putem elektronskih konzultacija što je često bolesniku lakše dostupno.

Nutricionističko savjetovanje u programu kardiovaskularne rehabilitacije

KV rehabilitacija uključuje individualno savjetovanje svakog bolesnika o ciljevima i načinu promjene loših prehrambenih navika. KV bolesnici imaju često pridružene druge kronična bolesti i višestruke KV rizične čimbenike. Usvajanje zdravih životnih navika, što uključuje i zdrave prehrambene navike, tim bolesnicima omogućava bolju kvalitetu života, bolje upravljanje KV rizicima i poboljšava preživljavanje. Kako bi se dugoročno usvojile zdrave životne navike, u rehabilitacijskom programu KV bolesnika sudjeluje multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, kliničke psihologe, nutricioniste i fizioterapeute.

Prije započinjanja KV rehabilitacije i određivanja njezinih ciljeva, treba upoznati prehrambene navike bolesnika putem razgovora i pisanih upitnika. Promjene loših prehrambenih navike određuju se prema pridruženim bolestima (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija), tjelesnoj masi. Edukacija, sugestije i uvođenje promjena je individualizirano u dogovoru s bolesnikom što omogućava bolju suradnju. Bolesniku treba dati pisanu preporuku o planu prehrane, poticati ga na tjelesnu aktivnost, odrediti ciljeve promjena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Prehrana

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Bol u trbuhu

Bolovi u trbuhu

Sezonsko opadanje kose

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]