Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do 2025. godine.

U promicanju zdravih prehrambenih navika važnu ulogu ima obiteljski liječnik. On može izdvojiti bolesnike kojima je potrebno savjetovanje o prehrani, a to su bolesnici visokog KV rizika, KV bolesnici. Edukacija i konzultacija o zdravoj prehrani su ključne u usvajanju zdravih prehrambenih navika. Na nivou primarne zdravstvene zaštite tijekom nutricionističkog savjetovanja bolesnika visokog KV rizika treba ustanoviti koji su problemi u prehrani bolesnika, te koje promjene treba uvesti i kako ih ostvariti. Pri tome treba objasniti bolesniku koje pozitivne učinke na zdravlje može postići promjenom loših prehrambenih navika. Takvo savjetovanje zahtijeva timski rad obiteljskog liječnika i medicinske sestre koji trebaju imati odgovarajuću edukciju iz područja nutricionizma.

Bolesniku trebaju dati uz informacije i odgovarajuće pisane materijale o zdravim prehrambenim navikama, poticati bolesnika na pozitivne promjene i pri tome mu biti podrška. Prehrana ima često i psihološku ulogu. Izborom i konzumacijom hrane svaki pojedinac u sebi može uzrokovati emocionalno zadovoljstvo, ali i stres. Zbog toga prilikom nutricionističkog savjetovanja prema bolesniku treba biti obziran jer promjene u prehrambenim navikama mogu uzrokovati psihološki stres. U tom procesu promjena važna je podrška medicinskog osoblja i obitelji. U primarnom medicinskom timu je važno često uključiti i nutricioniste i psihologe.

Kod davanja preporuka o prehrani treba uzeti u obzir i osobne prehrambene, vjerske, kulturološke sklonosti bolesnika, ekonomske mogućnosti i njegov psihološki profil. Savjetovanje i praćenje bolesnika može se vršiti i putem elektronskih konzultacija što je često bolesniku lakše dostupno.

Nutricionističko savjetovanje u programu kardiovaskularne rehabilitacije

KV rehabilitacija uključuje individualno savjetovanje svakog bolesnika o ciljevima i načinu promjene loših prehrambenih navika. KV bolesnici imaju često pridružene druge kronična bolesti i višestruke KV rizične čimbenike. Usvajanje zdravih životnih navika, što uključuje i zdrave prehrambene navike, tim bolesnicima omogućava bolju kvalitetu života, bolje upravljanje KV rizicima i poboljšava preživljavanje. Kako bi se dugoročno usvojile zdrave životne navike, u rehabilitacijskom programu KV bolesnika sudjeluje multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, kliničke psihologe, nutricioniste i fizioterapeute.

Prije započinjanja KV rehabilitacije i određivanja njezinih ciljeva, treba upoznati prehrambene navike bolesnika putem razgovora i pisanih upitnika. Promjene loših prehrambenih navike određuju se prema pridruženim bolestima (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija), tjelesnoj masi. Edukacija, sugestije i uvođenje promjena je individualizirano u dogovoru s bolesnikom što omogućava bolju suradnju. Bolesniku treba dati pisanu preporuku o planu prehrane, poticati ga na tjelesnu aktivnost, odrediti ciljeve promjena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Minerali

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Zdravlje pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Lektini

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Suplementacija

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?