Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do 2025. godine.

U promicanju zdravih prehrambenih navika važnu ulogu ima obiteljski liječnik. On može izdvojiti bolesnike kojima je potrebno savjetovanje o prehrani, a to su bolesnici visokog KV rizika, KV bolesnici. Edukacija i konzultacija o zdravoj prehrani su ključne u usvajanju zdravih prehrambenih navika. Na nivou primarne zdravstvene zaštite tijekom nutricionističkog savjetovanja bolesnika visokog KV rizika treba ustanoviti koji su problemi u prehrani bolesnika, te koje promjene treba uvesti i kako ih ostvariti. Pri tome treba objasniti bolesniku koje pozitivne učinke na zdravlje može postići promjenom loših prehrambenih navika. Takvo savjetovanje zahtijeva timski rad obiteljskog liječnika i medicinske sestre koji trebaju imati odgovarajuću edukciju iz područja nutricionizma.

Bolesniku trebaju dati uz informacije i odgovarajuće pisane materijale o zdravim prehrambenim navikama, poticati bolesnika na pozitivne promjene i pri tome mu biti podrška. Prehrana ima često i psihološku ulogu. Izborom i konzumacijom hrane svaki pojedinac u sebi može uzrokovati emocionalno zadovoljstvo, ali i stres. Zbog toga prilikom nutricionističkog savjetovanja prema bolesniku treba biti obziran jer promjene u prehrambenim navikama mogu uzrokovati psihološki stres. U tom procesu promjena važna je podrška medicinskog osoblja i obitelji. U primarnom medicinskom timu je važno često uključiti i nutricioniste i psihologe.

Kod davanja preporuka o prehrani treba uzeti u obzir i osobne prehrambene, vjerske, kulturološke sklonosti bolesnika, ekonomske mogućnosti i njegov psihološki profil. Savjetovanje i praćenje bolesnika može se vršiti i putem elektronskih konzultacija što je često bolesniku lakše dostupno.

Nutricionističko savjetovanje u programu kardiovaskularne rehabilitacije

KV rehabilitacija uključuje individualno savjetovanje svakog bolesnika o ciljevima i načinu promjene loših prehrambenih navika. KV bolesnici imaju često pridružene druge kronična bolesti i višestruke KV rizične čimbenike. Usvajanje zdravih životnih navika, što uključuje i zdrave prehrambene navike, tim bolesnicima omogućava bolju kvalitetu života, bolje upravljanje KV rizicima i poboljšava preživljavanje. Kako bi se dugoročno usvojile zdrave životne navike, u rehabilitacijskom programu KV bolesnika sudjeluje multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, kliničke psihologe, nutricioniste i fizioterapeute.

Prije započinjanja KV rehabilitacije i određivanja njezinih ciljeva, treba upoznati prehrambene navike bolesnika putem razgovora i pisanih upitnika. Promjene loših prehrambenih navike određuju se prema pridruženim bolestima (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija), tjelesnoj masi. Edukacija, sugestije i uvođenje promjena je individualizirano u dogovoru s bolesnikom što omogućava bolju suradnju. Bolesniku treba dati pisanu preporuku o planu prehrane, poticati ga na tjelesnu aktivnost, odrediti ciljeve promjena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vitamin E

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Nutricionizam

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Prehrana za zdravlje glasnica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

FODMAP hrana

Bolovi u trbuhu

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?