Prehrambenim vlaknima protiv konstipacije u djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Unatoč brojnim kliničkim, patofiziološkim i epidemiološkim studijama, uzrok kronične konstipacije u djece još uvijek nije jasan…

Unatoč brojnim kliničkim, patofiziološkim i epidemiološkim studijama, uzrok kronične konstipacije u djece još uvijek nije jasan. Eksperimentalne studije su istraživale hipotezu o prehrambenim vlaknima u patofiziologiji kronične konstipacije te su utvrdile da što je veći dnevni unos vlakana to je kraće vrijeme prolaska kroz debelo crijevo i veći je volumen i sadržaj vode u stolici. Dodatno, epidemiološke studije su ukazale da je manja incidencija kronične konstipacije što je veći unos prehrambenih vlakana po stanovniku u različitim zemljama, dok su kliničke studije utvrdile da se suplementacijom prehrambenim vlaknima uspješno liječi kronična konstipacija.

Još je Hipokrat opisao da određena hrana biljnog porijekla (voće, povrće, mekinje) rezultira mekšom stolicom. Godine 1969. Burkitt je iznio „hipotezu o prehrambenim vlaknima“ u kojoj iznosi da su mnogi poremećaji u zapadnoj kulturi, uključujući i kroničnu konstipaciju, posljedica prehrane siromašne vlaknima. Prehrambena vlakna se mogu definirati kao dio biljnih namirnica koji ne podliježe probavi. Nekoliko je studija ukazalo da prehrana bogata prehrambenim vlaknima može prevenirati konstipaciju, no rezultati nisu uvijek suglasni.

Prehrambena vlakna imaju važne zdravstvene pogodnosti u djetinjstvu, osobito kada je u pitanju promicanje normalne defekacije. Prehrambena vlakna se općenito preporučuju kao terapija prvog izbora za pacijente s kroničnom konstipacijom. Dvije nedavno provedene studije koje su proučavale razliku u unosu prehrambenih vlakana između djece s konstipacijom i zdrave djece ukazuju da su djeca s konstipacijom jela manje vlakana od zdrave djece. Vlakna poput pšeničnih mekinja, zobenih vlakana i psylliuma se često koriste kao laksativi gdje se vlakna često preporučuju za kronična stanja.

Koliko vlakana je potrebno dnevno?

Postoji vrlo malo dokaza o učincima prehrambenih vlakana na malu djecu i trenutne smjernice temelje se na pretpostavkama i ekstrapoliranim podacima iz studija na odraslima. Prve godine života mogu biti kritične za uspostavljanje zdrave crijevne mikroflore, kao i pravilnih prehrambenih navika. Nedostatak jasnih i utemeljenih smjernica za unos prehrambenih vlakana u djetinjstvu može negativno utjecati na oba čimbenika. Postoji strah da prehrana koja sadrži previše vlakana  može dovesti do zaostajanja u rastu i loše apsorpcije minerala. Međutim, malo je dokaza da se to uistinu događa u razvijenim zemljama, a s rastućim rizikom od pretilosti u dječjoj dobi, prehrana bogata vlaknima smanjuje energetski unos i može biti od velike koristi. Štoviše, dobre prehrambene navike se stječu rano u životu, a u mnogim zemljama je unos vlakana premalen i u odrasloj dobi. Prehrana siromašna prehrambenim vlaknima može također biti implicirana u etiologiji dječje konstipacije i upale slijepog crijeva. Najnoviji prijedlozi za definiciju prehrambenih vlakana uključuju i oligosaharide koji mogu djelovati kao prebiotici.

Preporuke Ujedinjenog Kraljevstva iznose da bi unos prehrambenih vlakana za djecu trebao biti proporcionalno manji u odnosu na preporuke za odrasle i da treba uzeti u obzir tjelesne proporcije te da djeca mlađa od dvije godine ne bi smjela unositi hranu koja sadrži vlakna na uštrb hrane bogate energijom. U SAD-u preporuka iznosi dob u godinama + 5g/dan. Kineski znanstvenici prošle su godine u časopisu The Journal of Pediatrics objavili prvu ozbiljnu studiju koja se pozabavila definiranjem preporučene količine vlakana za djecu. U rezultatima navode da dugotrajna kontrola kronične konstipacije ovisi o usvajanju prehrambenih navika koje osiguravaju adekvatni unos prehrambenih vlakana. Preporučeni unos prehrambenih vlakana koji se nalazi u rasponu „godine + 5g/dan“ i „godine + 10 g/dan“ smatra se sigurnim  za poticanje normalne defekacije i prevenciju kroničnih bolesti  čak i kod djece i adolescenata koji imaju granični unos nekih vitamina i minerala. Primjerice, za četverogodišnje dijete preporuka bi bila 9 do 14 g vlakana dnevno.

Kineski znanstvenici na temelju navedenog istraživanja preporučuju unos od najmanje 10 g vlakana dnevno za mlađu djecu (3-7 godina) i najmanje 15 g vlakana dnevno za stariju djecu (8-14 godina) u svrhu olakšanja konstipacije.

Vrste prehrambenih vlakana

Prehrambena vlakna se uobičajno definiraju kao dio biljke koji je relativno otporan na probavu enzimima koji se normalno nalaze u probavnom sustavu. Većina prehrambenih vlakana o kojima se govori su ugljikohidrati. Prehrambena vlakna povećavaju zadržavanje vode, služe kao hrana za rast „dobrih“ bakterija u crijevnoj mikroflori te proizvode plinove kada se fermentiraju u crijevima.

Prehrambena vlakna dijele se u dvije velike skupine: vlakna topiva i netopiva u vodi. Topiva vlakna (npr. pektin) otapaju se u procesu probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih supstancija. Primjerice, sprečavajući apsorpciju kolesterola, imaju veliku ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Topiva vlakna nalaze se u voću i povrću kao što su šljive, prokulice, te u žitaricama riži i zobi.

Nedavna saznanja pokazuju da je glukomanan, vlaknasti gel (sastavljen od D-glukoze i D-manoze povezane β -1,4 vezom) dobiven od gomolja japanske biljke Konjak, topivo vlakno koje se može uzimati u znatno manjim količinama od guar gume ili pektina te nema neugodan miris niti okus. Suhi glukomanan u prahu je higroskopan te u kontaktu s vodom formira gel nalik pektinu. Istraživanje objavljeno u časopisu Pediatrics pokazalo je da je glukomanan učinkovito sredstvo za terapiju konstipacije u djece, a primjenjivan je u dozi od 0,25 g/kg tjelesne mase tijekom 6 mjeseci. Znanstvenici navode kako se glukomanan može koristiti i uz terapiju laksativima kao pomoćno sredstvo.

Netopiva vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) ulaze i izlaze iz probavnog sustava gotovo nepromijenjena. Također mogu apsorbirati vodu, a pripisuje im se laksativno djelovanje jer sprečavaju konstipaciju (zatvor) i osiguravaju redovito pražnjenje crijeva. Ovakvo „čišćenje“ sprečava duže zadržavanje nekih toksičnih supstancija u organizmu štiteći ga pritom od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja. Pšenica, grah, artičoke, mekinje, smokve, neke su od namirnica koje sadrže netopiva prehrambena vlakna. Otprilike su dvije trećine ili tri četvrtine ukupnih vlakana u tipičnoj, mješovitoj prehrani netopiva vlakna.

Prehrambena vlakna nalaze se isključivo u voću, povrću, mahunarkama, žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Mlijeko, meso i jaja ih ne sadrže. Konzervirano i smrznuto voće i povrće sadrži ih u jednakim količinama kao i svježe. Ostali načini obrađivanja mogu smanjiti njihov sadržaj. Sušenje i gnječenje, primjerice, uništava sposobnost vlakana da zadržavaju vodu. Uklanjanje sjemenki i ljuske, također smanjuje sadržaj vlakana. Neoguljene rajčice imaju više prehrambenih vlakana od oguljenih koje ih pak imaju više nego sok od rajčice. Isto tako kruh od cjelovitih žitarica bogatiji je prehrambenim vlaknima od bijelog kruha.

Uzbudljivo područje istraživanja su prebiotici, neprobavljiva vlakna koja selektivno potiču rast bifidobakterija ili laktobacila u ljudskim crijevima. U tu skupinu spadaju brojne molekule s prebiotičkim djelovanjem poput fruktooligosaharida (FOS), galaktooligosadarida (GOS) te laktuloza. Blagotvorno djelovanje bifidobakterija je dobro dokumentirano znanstvenim istraživanjima a uključuje: inhibiciju rasta patogenih bakterija, stimulaciju komponenata imunološkog sustava te pomoć u apsorpciji određenih iona posebice kalcija.

Aktivnost prebiotika u stimuliranju rasta korisnih bakterija pokazuje da, poput probiotika, i prebiotici mogu imati blagotvoran učinak u djetinjstvu. Pokazalo se da dodatak prebiotičke mješavine oligosaharida dojenačkim formulama može povećati preživljavanje bifidobakterija u crijevima. Crijevna mikrobiota u dojenčadi se razvija sporo i u odnosu na prehranu. Stoga je neophodno razumjeti implikacije na mikrobiotu povećanjem fermentabilnih komponenti u prehrani djece kao i sve dugotrajne učinke.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Prištići

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Kosa

Uzroci alopecije kod žena kroz različitu životnu dob

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIspadanje kose u žena vrlo je česta pojava koja može biti vidljiva već u djetinjstvu, ali i kasnije tijekom života. Ova pojava čest je razlog dolaska dermatologu na pregled kako bi se ispadanje kose zaustavilo. Roditelji su vrlo često jako zabrinuti radi ispadanja kose svoje u djevojčice kako ne bi neki ozbiljniji zdravstveni problem bio […]

Probiotici

Bolovi u trbuhu

Prehrana

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]