O vitaminu E pobliže

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Osnovno svojstvo vitamina E u tijelu je da djeluje kao antioksidans. Topljiv je u mastima te stoga djeluje kao zaštitnik masnih struktura u tijelu.

Osnovno svojstvo vitamina E u tijelu je da djeluje kao antioksidans. Topljiv je u mastima te stoga djeluje kao zaštitnik masnih struktura u tijelu. Prema dosadašnjim istraživanjima, čini se da vitamin E djeluje preventivno na pojavu karcinoma, bolesti srca i komplikacija dijabetesa.

Nužan je pri održavanju snažnog imunološkog sustava te štiti timus i bijela krvna zrnca od oksidacije. Vitamin E potreban je u oku, za pravilan razvoj retine, a ujedno štiti od katarakte i makularne degeneracije. Ovaj vitamin od presudne je važnosti za normalnu funkciju spolnih žlijezda,te je bitan za rad mišića i integritet središnjeg živčanog sustava.
Deficit vitamina E vrlo je rijedak, a javlja se uglavnom kod osoba s kroničnim bolestima jetre te kod malapsorpcije masti. Deficiti mogu nastati kod izrazite restrikcije masti u prehrani, budući da je za pravilnu apsorpciju vitamina E potrebno konzumirati dovoljnu količinu masti. Tzv. subklinički deficit vitamina E znatno je učestaliji, a vezuje se uz povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

O kemijskoj strukturi

Kemijski naziv vitamina E je tokoferol. Imena svih vrsta vitamina E počinju ili sa “d” ili sa “dl”, što su oznake različitih kemijskih struktura. “d” – forma je prirodna, a “dl” je sintetska. Prirodna forma vitamina E je aktivnija od sintetske. U svrhu kompenzacije niske aktivnosti, sintetski vitamin E dodaje se u višoj dozi. Toksičnost sintetskog vitamina E nije dokazana, no preporuča se uzimanje prirodne forme.
Uz oznake “d” i “dl”, često se pojavljuje grčko slovo alfa, koje također opisuje strukturu. Sintetski “dl” vitamin E postoji isključivo u alfa formi (dl-alfa tokoferol). Prirodni vitamin E postoji kao alfa (d-alfa tokoferol) ili kao kombinacija alfa, beta, gama i delta koja se naziva miješani prirodni tokoferoli.
Forme vitamina E se spominju i kao “tokoferol” ili “tokoferil” (“tokoferil acetat”). Ove dvije forme se značajno ne razlikuju, iako je moguće da se tokoferol apsorbira nešto bolje, a tokoferil-forma ima dulje vrijeme skladištenja. Obje forme su aktivne pri oralnom uzimanju, no koža ne može iskoristiti tokoferil – formu, te kod nanošenja vitamina E na kožu treba koristiti tokoferol.

Dnevne potrebe i izvori

Preporučena dnevna doza vitamina E je 15 mg u formi alfa – tokoferola. Međutim, u mnogim znanstvenim istraživanjima korištene su znatno više doze – od 200 do 800 IU. Gornja granica dopuštenog dnevnog unosa vitamina E je 1000 mg. Budući da je gotovo nemoguće postići unos količina vitamina E koje se koriste u terapijske svrhe, nerijetko se poseže za dodacima prehrani vitamina E.
Dnevna potreba za vitaminom E ovisi i o unosu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani (koje potječu iz masne ribe, sjemenki i orašastih plodova). Što je više ovih masti u prehrani, veći je rizik da će njihovu strukturu oštetiti slobodni radikali te je stoga potreban vitamin E koji sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline. Optimalan omjer vitamina E i višestruko nezasićenih masnih kiselina je 0,4.
Najbolji prehrambeni izvori vitamina E su: ulje pšeničnih klica, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće. Visoke, terapijske doze vitamina E (iznad 100 I.U.) ne mogu se nadoknaditi hranom.
Toksičnost vitamina E je veoma rijetka. Izrazito visoke doze vitamina E mogu ometati iskorištenje drugih vitamina topljivih u mastima. Ipak, osobe na terapiji antikoagulansima moraju biti oprezne kod uzimanja povišenih doza vitamina E, te svakako trebaju izvijestiti svog liječnika o dodacima prehrani koje uzimaju.

Što kaže znanost?

Usprkos izrazito privlačnoj teorijskoj podlozi o oksidativnom stresu i djelovanju antioksidansa, studije koje se provode na ljudima ne daju željene rezultate. Metaanaliza o povezanosti vitamina E i stopi mortaliteta kod osoba koji ga uzimaju objavljena 2005. godine podigla je mnogo prašine ne samo u znanstvenim krugovima, već i u široj javnosti. Autori metaanalize usporedili su rezultate 19 randomiziranih, placebo – kontroliranih studija. Doze korištene u studijama varirale su od 16,5 IU do 2000 IU dnevno.
U zaključku metaanalize stoji kako unos vitamina E u dozi od 400 IU i više dnevno tijekom jedne godine povećava opasnost od prijevremene smrti. Studije u kojima su korištene niske doze vitamina E uglavnom su ukazale na blagotvoran učinak vitamina. Zaključak koji slijedi iz ove metaanalize je da bi trebalo izbjegavati uzimanje vitamina E u dozama višim od 400 IU te da bi trebalo revidirati preporuke o gornjoj granici unosa koja trenutno iznosi 1000 mg. Ipak, ne dijele svi isto mišljenje i mnogi imaju zamjerke na spornu metaanalizu. Glavni je prigovor ovome radu da su učesnici studija koji su uzimali izrazito visoke doze vitamina E bili mahom osobe starije dobi i kronični bolesnici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urološka bolest shutterstock_2746042695

Kada i zašto je potreban urološki pregled?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNerijetko se u urološkim ordinacijama susreću pacijenti koji tamo ne spadaju i čije smetnje i simptomi zapravo nisu posljedica urološke bolesti. Cilj ovog teksta je pomoći čitatelju u fokusiranju pažnje na simptome mokraćnog i genitalnog sustava koji vjerojatno predstavljaju urološku bolest. Pored toga, potrebno je razlikovati urološke simptome bolesti od tegoba i smetnji koje ne […]

Puknuće tetive shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Operacija

Može li se varikokela poboljšati bez operacije i utječu li životne navike na njezin tijek?

Mikrobiom shutterstock_1668214843

Krv u stolici: najčešći uzroci i znakovi za uzbunu

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKrv u stolici simptom je koji većinu ljudi odmah zabrine, i to s razlogom. Iako u mnogim slučajevima uzrok nije ozbiljan, ponekad može biti prvi znak bolesti koja zahtijeva brzu medicinsku obradu, pa je ključno znati kada reagirati. Važno je obratiti pozornost na to kako krv izgleda. Svijetlocrvena krv koja se vidi na toaletnom papiru […]

Ruka

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?

Adolescenti shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]