Ljekovito bilje tradicionalno se koristi za ublažavanje stresa, nesanice i opuštanje. Dodaci prehrani te biljni pripravci i lijekovi koji se učestalo koriste su melatonin, valerijana (odoljen), matičnjak (melisa), pasiflora i hmelj…
Ljekovito bilje tradicionalno se koristi za ublažavanje stresa, nesanice i opuštanje. Dodaci prehrani te biljni pripravci i lijekovi koji se učestalo koriste su melatonin, valerijana (odoljen), matičnjak (melisa), pasiflora i hmelj. Primjenjuju se i čajevi i pripravci od gospine trave, kamilice, lipe, lavande i majčine dušice. Svim tim pripravcima zajedničko je opuštajuće djelovanje i olakšavanje utonuća u san.
Melatonin je hormon koji utječe na regulaciju budnosti i sna, odnosno služi kao „unutrašnji sat“. Prirodno ga proizvodi epifiza, malena žlijezda veličine graška smještena u sredini mozga. Osim utjecaja na san, melatonin posjeduje i antioksidativno djelovanje, a koristi se i kao provjerena i tražena anti-aging supstanca. Posljedica povećanja razine melatonina u krvi je pospanost i s vremenom utonuće u san. Razina melatonina ostaje povišena tijekom cijele noći, otprilike 12 sati i sa zrakama sunca polako se snizuje signalizirajući vrijeme za buđenje. Zbog svoje noćne aktivnosti, melatonin se ponekad naziva „Drakulom hormona“. Količina proizvedenog melatonina osim o individualnim razlikama, uvelike ovisi dobi. Djeca tako proizvode znatno više melatonina nego odrasli, a sa starošću količina izlučenog hormona se smanjuje, stoga se nadomjestak melatonina često primjenjuje u osoba starije dobi, te kod otklanjanja posljedica jet-laga kod prekooceanskih letova.
Matičnjak je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom. Zavirimo li u priručnike koji opisuju biljne vrste tradicionalno korištene u liječenju različitih stanja, naići ćemo na preporuku primjene matičnjaka kod pretjerano nervoznih ljudi koji se navečer ne mogu smiriti i dugo se prevrću po postelji te imaju problema s utonućem u san. Nekoliko novijih studija također je pokazalo učinkovitost primjene matičnjaka u obliku dodatka prehrani kod osoba s nesanicom.
Valerijana je još jedna ljekovita biljka koja pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ sa užurbanom svakodnevnicom. Klinički je dokazano da valerijana pomaže usnivanje i održavanje normalne kvalitete sna. Pripravci valerijane dostupni su u raznim oblicima, među ostalim i u obliku vodeno-alkoholnih ekstrakata. Prema dostupnim istraživanjima, uspavljujuće djelovanje postiže se uzimanjem 400-900 mg ekstrakta valerijane sat do dva prije spavanja. Eventualne nuspojave su rijetke i uključuju glavobolju i probavne tegobe. Valerijana također može blago sniziti krvni tlak. Zbog sedativnog djelovanja, pripravke valerijane nije preporučljivo uzimati sat do dva prije upravljanja vozilima. Također, valja izbjegavati istovremenu primjenu alkohola i biljke jer alkohol pojačava učinak djelovanja.
Hmelj ima umirujuće i uspavljujuće djelovanje. Dobar je kao pomoć u rješavanju povremenih nesanica izazvanih napetošću ili kod nemira, problema s probavom i glavobolja uzrokovanih tjeskobom ili sličnim stanjima. Posjeduje blagi sedativni učinak, učinkovit je kod nesanice i ublažava palpitacije srca i pretjeranu nervozu. Pivo kojemu se hmelj dodaje zbog blago pikantne i gorkaste arome, ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice.
Pasiflora na prirodan način otklanja tjeskobu, napetost i nervozu. Karakteristična je po tome što nema sedirajući učinak kao valerijana. Koristi se i kod nesanice, ali i u težim stanjima poput anksioznosti i ovisnosti. Još prije stotinu godina pasiflora je korištena u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja. U pravilu je vrlo dobrog sigurnosnog profila, ima znatno manje interakcija s lijekovima u odnosu na gospinu travu. Ipak, oprez je potreban prilikom vožnje jer izaziva pospanost te se ne preporučuje koristiti ove pripravke prije upravljanja vozilom.
26.8.2016
