Moždani udar i konzumacija alkoholnih pića i kave – praktična pitanja i odgovori

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ovo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“…

Mogu li piti alkoholna pića ako sam prebolio moždani udar ili imam visoki rizik za razvoj srčanožilnih bolesti?

Ovo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“, ali uz jasnu ogradu u svezi količine konzumiranog alkohola. Osnovna je preporuka za muškarce da je dozvoljena dnevna količina, ovisno o vrsti alkoholnih pića; 2 dl vina, 0.5 l piva ili 0.3 dl koncentriranog, „žestokog“ alkoholnog pića (nikako ne sve zajedno!). Za žene se preporučuje za trećinu ili polovicu manja dnevna količina alkoholnih pića od navedene zbog njihove u prosjeku bitno manje tjelesne mase u odnosu na muškarce. Stoga osobe koje prakticiraju i vole popiti „čašu vina iza ručka“ mogu to i dalje činiti.
Osim ove načelne preporuke, svakako prije definitivnog stava i zaključka svaki se bolesnik treba konzultirati sa svojim obiteljskim liječnikom i/ili neurologom ovisno o lijekovima koje uzima. Uzimanje nekih lijekova, poput onih za „razrjeđivanje“ krvi, uz redovitu konzumaciju alkoholnih pića mogu povećati rizik krvarenja i sl.

Debljaju li alkoholna pića?
Odgovor je ponovno “da”.

Alkohol sadrži 7 kcal po gramu, odnosno dvostruko više kalorija od proteina i ugljikohidrata. Sadrži tek nešto kalorija manje od masti, koje imaju 9 kcal po gramu. Kalorijska vrijednost primjerice vina, ovisi o sorti te tako 1 dcl bijelog vina ima oko 82 kcal, dok 1 dcl crnog vina ima oko 85 kcal. Slatka i desertna vina imaju više kalorija, oko cca 178 kcal, a pjenušci oko 138 kcal u 1 dcl.

Također, važno je naglasiti da kalorije iz alkohola nemaju nikakve nutritivne vrijednosti potrebne za zdravi metabolizam, ubrzavaju skladištenje masti i neminovno dovode do debljanja, naravno, ako se alkoholna pića konzumiraju nekontrolirano.

Smijem li piti kavu ako sam prebolio moždani udar?
Ispijanje kave tradicionalno je vrlo rasprostranjeno na našim prostorima.

Osnovni sastojak kave je kofein kojeg jedna standardna šalica crne kave sadrži 100 – 150 mg. Kofein ima višestruke učinke na cijeli organizam. Učinci crne kave na srce i krvožilje sastoje se od ubrzanja srčane frekvencije, širenja koronarnih arterija, povećavanja snage srčanog pumpanja itd.

Uglavnom se smatra da konzumacija crne kave povisuje krvni tlak, ali to se prema istraživanja većinom događa u osoba koje napitke od kave ne piju redovito. U osoba koje redovito piju napitke kave, kod njih se stvara tzv. “tolerancija” i prilagodba organizma pa stoga ne dolazi do znatnijeg porasta tlaka. Također, napitci kave povećavaju izlučivanje mokraće što je učinak i pojedinih lijekova za snižavanje tlaka. Kako napitci kave ubrzavaju rad srca, osobama koje boluju od različitih aritmija savjetuje se ne konzumirati ih.
U zdravih osoba, ali i većine onih sa srčanožilnim bolestima, pa tako i onima s preboljelim moždanim udarom, do dvije šalice kave na dan ne bi trebale izazivati tegobe niti pogoršavati njihovo stanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hrana

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Mokrenje

Mokrenje i alkohol

Kardiovaskularno zdravlje

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Vrućina

Utjecaj vrućina na bolesti i djelovanje lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTa pasja vrućina! Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima. Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja […]

Dijabetes

Vrijednosti glukoze i krvnog tlaka

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]