Glavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje.
Tenzijska glavobolja često se opisuje kao osjećaj stezanja ili stalna, tupa bol. Intenzitet boli je slabiji nego kod migrene, ali može biti jednako iscrpljujući, s obzirom na to da se radi o čestom i kroničnom stanju.
Tenzijske glavobolje dijele se na dvije glavne vrste:
- Epizodna tenzijska glavobolja: Javlja se manje od 15 dana u mjesecu.
- Kronična tenzijska glavobolja: Javlja se 15 ili više dana u mjesecu tijekom najmanje tri mjeseca.
Svaka kategorija može se manifestirati različitim intenzitetom i trajanjem. Epizodna tenzijska glavobolja može trajati od 30 minuta do nekoliko sati, dok kronična može potrajati danima, s malo ili nimalo olakšanja.
Koliko su česte tenzijske glavobolje?
Tenzijske glavobolje klasificiraju se kao primarne glavobolje. Za razliku od sekundarnih glavobolja, koje su posljedica drugih medicinskih stanja, primarne glavobolje nastaju samostalno. Tenzijska glavobolja najčešći je oblik primarne glavobolje u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 70 % svjetske populacije u nekom trenutku života iskusi tenzijsku glavobolju. Češće se javlja kod žena i obično počinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.
Iako najčešće nije povezana s ozbiljnim neurološkim posljedicama, tenzijska glavobolja može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Česte epizode mogu otežati koncentraciju, sudjelovanje u društvenim aktivnostima i smanjiti radnu sposobnost. Ekonomski trošak tenzijskih glavobolja, zbog gubitka produktivnosti i korištenja zdravstvenih resursa, također je značajan.
Zašto se javlja tenzijska glavobolja?
Tenzijske glavobolje su multifaktorske, s fizičkim i psihološkim okidačima. Različiti čimbenici mogu pridonijeti razvoju tenzijskih glavobolja, poput stresa, nedostatka sna, umora, dehidracije, preskakanja obroka, nepravilnog držanja i naprezanja očiju. Moderni način života – brz tempo, stalna povezanost i visoka očekivanja – znatno doprinosi psihološkoj napetosti. Nekvalitetan ili nedovoljan san ometa oporavak i povećava razinu stresa, čime se povećava i rizik od glavobolje.
Dugotrajno sjedenje pogrbljen nad računalom ili mobilnim uređajem može opteretiti mišiće vrata i vlasišta, što može uzrokovati ili pogoršati tenzijsku glavobolju. Osjetljivost i napetost mišića vrata i vlasišta često su povezani s tenzijskim glavoboljama. Dugotrajna kontrakcija tih mišića, uzrokovana stresom ili lošim držanjem, može dovesti do upale i otpuštanja medijatora boli.
Duga razdoblja provedena pred ekranom ili čitanje bez pauza mogu izazvati naprezanje očiju, što također može pridonijeti nastanku glavobolje.
Kronične tenzijske glavobolje često su povezane s centralnom senzibilizacijom, stanjem u kojem živčani sustav postaje preosjetljiv na podražaje boli. To objašnjava zašto neki pacijenti osjećaju glavobolju čak i bez prisutne mišićne napetosti ili očitih stresora.
Disregulacija neurotransmitera poput serotonina i dopamina također doprinosi percepciji boli kod tenzijskih glavobolja. Budući da ti neurotransmiteri utječu na raspoloženje, san i bol, povezanost tenzijske glavobolje s anksioznošću i depresijom dodatno se potvrđuje.
Klinička prezentacija
Tenzijsku glavobolju karakterizira obostrana, ne pulsirajuća, blaga do umjerena bol, često opisana kao pritisak ili stezanje, osobito u području čela ili stražnjeg dijela glave i vrata. Za razliku od migrene, tenzijske glavobolje rijetko uzrokuju mučninu, povraćanje ili poremećaje vida.
Ključni simptomi:
- Tupa bol
- Osjećaj stezanja ili pritiska u čelu ili zatiljku
- Osjetljivost mišića vlasišta, vrata i ramena
- Postupan početak boli, koja se pojačava tijekom dana
U kroničnim slučajevima bol može biti intenzivna, iako u pravilu ostaje blaža od migrenske. Može se javiti i blaga osjetljivost na svjetlo ili zvuk, ali ne u tolikoj mjeri kao kod migrena.
Dijagnoza
Tenzijska glavobolja dijagnosticira se prvenstveno na temelju kliničkog opisa simptoma. Ne postoji specifičan dijagnostički test. Međunarodna klasifikacija glavobolja (ICHD-3) definira kriterije za dijagnozu, uključujući trajanje, učestalost, intenzitet i karakter boli.
Dijagnostički kriteriji uključuju:
- Najmanje 10 epizoda glavobolje koje se javljaju u prosjeku <1 dan mjesečno
- Glavobolja traje od 30 minuta do 7 dana
- Bol je pritisna/stežuća (nepulsirajuća)
- Blagi do umjereni intenzitet
- Bol se ne pogoršava rutinskom tjelesnom aktivnošću
- Nema mučnine ni povraćanja
- Nema aure
Neuroimaging (CT ili MR mozga) obično nije potreban, osim ako postoje znakovi koji upućuju na sekundarni uzrok, poput naglog početka glavobolje, neuroloških ispada ili sistemskih simptoma.
Tenzijske glavobolje, iako često percipirane kao trivijalne, mogu predstavljati ozbiljno opterećenje za pojedinca i društvo. Rano prepoznavanje, identifikacija okidača i učinkovito liječenje ključni su za smanjenje njihove učestalosti i težine.
22.5.2025
