Afazija je poremećaj govora uzrokovan oštećenjem mozga. Zbog ozljede ili bolesti koja utječe na mozak, osoba iznenada ima poteškoća s korištenjem ili razumijevanjem jezika. Afazija može svakodnevnu komunikaciju učiniti izazovnom i frustrirajućom, utječući na sposobnost komunikacije.
Afazija može poremetiti:
– govor
– razumijevanje
– čitanje
– pisanje
Nema svaka osoba s afazijom iste probleme. Neki ne mogu govoriti, dok drugi govore tečno, ali slabo razumiju govor. Neki mogu tečno govoriti, ali riječi nemaju smisla. Drugi govore vrlo sporo i s velikim naporom.
Afazija se obično javlja iznenada, najčešće nakon moždanog udara. Moždani udar nastaje kada je prekinuta opskrba krvlju dijela mozga. Moždanim stanicama potreban je kisik za preživljavanje, a kada ne primaju dovoljno kisika, mogu biti trajno oštećene. Ako se oštećenje dogodi u dijelovima mozga odgovornima za govor, može nastati afazija.
Moždani udar nije jedini uzrok. Afazija se može pojaviti i nakon:
– ozljede mozga (na primjer, nakon nesreće)
– tumora mozga
– infekcije
– određenih neuroloških bolesti koje postupno oštećuju moždane stanice (neurone)
Afazija utječe na komunikaciju, ali ne i na kognitivno funkcioniranje. Osobe pogođene afazijom jasno razmišljaju, ali ne mogu lako izraziti svoje misli. Ovo nerazumijevanje može stanje učiniti posebno teškim i frustrirajućim.
Kako nastaje afazija?
Govorom kod većine ljudi uglavnom upravlja lijeva strana mozga. Čak i mnogi ljevaci koriste lijevu stranu mozga za govor.
Za govor su zadužena dva važna područja mozga:
– centar za tečan govor
– centar koji omogućava razumijevanje govora
Ovi centri rade zajedno. Kada osoba želi nešto reći, mozak prvo stvara ideju. Zatim pronalazi prave riječi. Konačno, šalje signale ustima i jeziku kako bi se riječ mogla izgovoriti. Sve se to događa u djeliću sekunde.
Ako je jedno od ovih područja oštećeno, komunikacija postaje otežana. Osoba možda i dalje zna što želi reći, ali mozak ne šalje prave signale. To stanje se naziva afazija.
Koje su vrste afazije?
Afazija nije jedno stanje. Postoji nekoliko vrsta, ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen i koliko je oštećenje ozbiljno. Najčešće vrste su:
- Motorna afazija
Osobe s motornom afazijom bolje razumiju jezik nego što mogu govoriti. Često točno znaju što žele reći, ali ne mogu pronaći prave riječi. Njihov govor može biti:
– spor
– oskudan
– isprekidan
Iako je govor oskudan, osoba obično razumije što drugi govore. To može biti vrlo frustrirajuće jer je osoba pogođena ovom vrstom afazije svjesna svojih poteškoća.
- Senzorna afazija
Osobe sa senzornom afazijom mogu govoriti, ali imaju problema s razumijevanjem jezika. Mogu govoriti dugim rečenicama koje zvuče tečno, ali nemaju smisla. Osoba možda ne shvaća da je rečenica netočna. Također može imati poteškoća s razumijevanjem onoga što drugi govore, posebno ako je govor brz ili složen. - Globalna afazija
Globalna afazija je najteži tip. Utječe i na govor i na razumijevanje. Osobe s ovim stanjem mogu izgovoriti samo nekoliko riječi ili zvukova. Također mogu imati poteškoća s razumijevanjem čak i jednostavnih rečenica.
To se obično događa kada je oštećen veliki dio jezičnog područja u mozgu. Međutim, poboljšanje je i dalje moguće uz terapiju i podršku.
Neke osobe imaju blagi stupanj afazije. Mogu govoriti i razumjeti većinu vremena, ali mogu:
– zaboravljati riječi
– imati problema s praćenjem dugih razgovora
– imati problema s čitanjem složenih tekstova
– imati poteškoća s pisanjem
Budući da su problemi manje vidljivi, blaga afazija se ponekad pogrešno shvati ili ignorira. Međutim, i dalje može utjecati na samopouzdanje i svakodnevni život.
Afazija je stanje koje utječe na sposobnost komunikacije, obično nakon oštećenja mozga poput moždanog udara. Može utjecati na govor, razumijevanje, čitanje i pisanje. Iako može biti frustrirajuća i emocionalno teška, afazija ne utječe na inteligenciju ili osobnost.
Uz logopedsku i jezičnu terapiju, obiteljsku podršku i strpljenje, mnogi ljudi se poboljšavaju i uče nove načine komunikacije.
24.3.2026
