Migrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je zaseban klinički entitet sa specifičnim dijagnostičkim kriterijima koji značajno utječe na kvalitetu života i predstavlja terapijski izazov.
Kronična migrena definirana je prvenstveno učestalošću glavobolje. Prema međunarodnom konsenzusu, dijagnosticira se kada bolesnik osjeća glavobolju 15 ili više dana u mjesecu, tijekom najmanje tri uzastopna mjeseca, sa značajkama migrene tijekom najmanje osam od tih dana. Ova definicija razlikuje kroničnu migrenu od epizodne migrene, gdje se napadi javljaju manje od 15 dana u mjesecu.
Koga pogađa kronična migrena?
Kronična migrena pogađa otprilike 1–2% opće populacije, što je čini rjeđom od epizodne migrene, ali i dalje značajnim javnozdravstvenim problemom. Žene su pogođene otprilike tri puta češće od muškaraca, a smatra se da je ta razlika povezana s hormonalnim utjecajima, posebno fluktuacijama razine estrogena.
Početak kronične migrene često se javlja u trećem do petom desetljeću života, iako se može pojaviti i ranije. Mnogi pacijenti u početku imaju epizodičnu migrenu, koja s vremenom prelazi u kronični oblik – proces koji se naziva kronifikacija migrene. Godišnja stopa progresije od epizodične do kronične migrene procjenjuje se na oko 2,5%, iako kod osoba s visokim rizikom može biti znatno veća.
Socioekonomski teret je znatan. Kronična migrena dovodi do smanjene produktivnosti, povećanog korištenja zdravstvenog sustava i poremećenog društvenog i obiteljskog funkcioniranja. Vodeći je uzrok invaliditeta u svijetu, posebno kod odraslih osoba radne dobi.
Zašto nastaje kronična migrena?
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi kronične migrene ostaju aktivno područje istraživanja. Čini se da poremećaj uključuje kombinaciju genetske predispozicije, promijenjene moždane ekscitabilnosti, disregulacije putova obrade boli i čimbenika okoliša.
Obiteljske studije i analize asocijacije na razini cijelog genoma pokazale su nasljednu komponentu migrene. Iako za većinu slučajeva nije identificiran niti jedan “gen migrene”, poznate su varijacije u genima povezanim s ionskim kanalima, metabolizmom neurotransmitera i vaskularnom regulacijom.
Ključna značajka kronične migrene je centralna senzibilizacija – stanje pojačane osjetljivosti živčanih stanica u središnjem živčanom sustavu na osjetne podražaje. To rezultira pojačanom percepcijom boli i objašnjava zašto mnogi pacijenti doživljavaju alodiniju, u kojoj normalni podražaji koji nisu bolni (poput laganog dodira) postaju bolni.
Trigeminovaskularni sustav – mreža živčanih stanica koje inerviraju moždane krvne žile i moždane ovojnice – igra središnju ulogu. Tijekom napada migrene, ove živčane stanice oslobađaju neuropeptide poput peptida povezanog s genom kalcitonina (CGRP), supstance P i neurokinina A, što dovodi do proširenja krvnih žila, upale i prijenosa signala boli u moždano deblo i talamus.
Promjene u signalizaciji serotonina dobro su dokumentirane. Preosjetljivost na dopamin također je dokumentirana, što doprinosi premonitornim simptomima poput zijevanja, promjena raspoloženja i mučnine.
Kronična migrena rijetko se razvija izolirano; često je rezultat višestrukih međusobno djelujućih čimbenika rizika.
Čimbenici rizika su:
- Prekomjerna upotreba lijekova: prekomjerna upotreba lijekova za akutnu glavobolju – posebno analgetika, triptana i derivata ergota – snažno je povezana s kronifikacijom migrene.
- Poremećaji spavanja: nepravilni obrasci spavanja, nesanica ili apneja za vrijeme spavanja mogu pogoršati učestalost migrene.
- Pretilost: prekomjerna težina povezana je s povećanom učestalošću i težinom migrene.
- Prekomjerna konzumacija kofeina: i pretjerana upotreba i naglo odvikavanje mogu izazvati glavobolje.
- Ženski spol: hormonski ciklus utječe na osjetljivost na migrenu.
- Genetska predispozicija: pozitivna obiteljska anamneza migrene povećava rizik.
Uobičajeni okidači se razlikuju od osobe do osobe, ali često uključuju stres, određenu hranu (poput zrelog sira ili prerađenog mesa), alkohol, jaka svjetla, glasne zvukove, jake mirise i promjene vremena. Važno je napomenuti da, iako okidači mogu izazvati napade, njihovo izbjegavanje samo po sebi rijetko liječi kroničnu migrenu.
Kako se manifestira kronična migrena
Obilježje kronične migrene je glavobolja s karakteristikama migrene koja se često javlja. Bol je često jednostrana, pulsirajuća i umjerenog do jakog intenziteta. Dodatni simptomi su:
- Mučnina i/ili povraćanje
- Fotofobija (osjetljivost na svjetlost)
- Fonofobija (osjetljivost na zvuk)
- Pogoršanje rutinskom tjelesnom aktivnošću
Kod nekih pacijenata, aura migrene prethodi ili prati fazu glavobolje. Aura se sastoji od prolaznih neuroloških simptoma – najčešće vizualnih poremećaja poput bljeskajućih svjetala ili cik-cak uzoraka, ali ponekad osjetnih, govornih ili motoričkih promjena.
Između napadaja pacijenti mogu i dalje osjećati dugotrajne simptome poput umora, nelagode u vratu i mentalne “magle”, obrasca poznatog kao postdromalna faza.
Dijagnoza je prvenstveno klinička, temelji se na anamnezi i obrascima simptoma. MR ili CT mozga su obično urednog nalaza kod migrene, ali se ponekad rade kako bi se isključili sekundarni uzroci, posebno kada su prisutni netipični simptomi poput neurološkog deficita ili promjena u obrascu glavobolje.
Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja (ICHD) kronična migrena definira se kao:
- Glavobolja ≥15 dana/mjesečno tijekom >3 mjeseca.
- U ≥8 od tih dana glavobolja zadovoljava kriterije za migrenu bez aure ili reagira na specifično liječenje migrene.
- Nijedan drugi poremećaj ne objašnjava simptome bolje.
Stanja koja nalikuju kroničnoj migreni su tenzijska glavobolja, klaster glavobolja, hemicrania continua, idiopatska intrakranijalna hipertenzija i sekundarne glavobolje koje nastaju zbog strukturnih lezija ili sistemske bolesti.
Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje za bolesnike. Remeti dolazak na posao i radni učinak, ograničava društveno sudjelovanje i opterećuje obiteljske odnose. Nepredvidljivost napadaja potiče anksioznost i depresiju kod mnogih oboljelih. Napredak u istraživanju migrene donio je nove terapijske mogućnosti i uvid u nastanak ovog stanja.
18.8.2025
