Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što je relativno rijetka, interkostalna neuralgija može značajno narušiti kvalitetu života.

Interkostalna neuralgija predstavlja stanje u kojem se javlja specifična, tzv. neuropatska bol. Karakterizirana je boli raspoređenom duž jednog ili više interkostalnih živaca. Iako se rjeđe susreće u usporedbi s drugim neuralgijama, poput trigeminalne neuralgije, interkostalna neuralgija može biti iscrpljujuća i često ostaje neprepoznata. Razumijevanje različitih uzroka ovog stanja ključno je za točnu dijagnozu i učinkovito liječenje.

Kako nastaje interkostalna neuralgija?

Interkostalni živci su prednje grane torakalnih spinalnih živaca, od T1 do T11. Ovi živci putuju duž rebarnog žlijeba na donjoj strani svakog rebra, smješteni između unutarnjeg i najdubljeg interkostalnog mišića. Prate ih interkostalna arterija i vena, tvoreći neurovaskularni snop.

Svaki interkostalni živac osigurava motornu inervaciju interkostalnih mišića, ali i senzornu inervaciju kože koja prekriva prsni koš i gornji trbušni zid. Dvanaesti torakalni živac (subkostalni živac) prolazi ispod 12. rebra i opskrbljuje strukture trbušne stijenke. Bliski anatomski odnos između ovih živaca i rebara čini ih osjetljivima na traumu, kompresiju i iritaciju.

Uzroci interkostalne neuralgije:

Trauma – Tupa trauma prsnog koša ili prijelomi rebara.

Infekcija – Herpes zoster – glavni uzrok postherpetične neuralgije koja zahvaća interkostalne živce.

Poremećaji kralježnice – Hernije torakalnih diskova ili spinalni tumori koji komprimiraju korijene živaca.

Idiopatski – U mnogim slučajevima ne nalazi se prepoznatljiv uzrok. Dijagnoza se tada postavlja klinički, isključenjem drugih stanja.

Jatrogeni uzroci – Resekcija rebara ili uklještenje živca nakon torakalnih zahvata.

Čimbenici rizika uključuju stariju dob (zbog povećanog rizika od herpes zostera), povijest torakalne kirurgije te ponavljajuće naprezanje ili ozljede prsnog koša.

Interkostalna neuralgija nastaje zbog izravnog oštećenja, pritiska ili upale interkostalnih živaca. To dovodi do abnormalne signalizacije unutar živčanog sustava, pri čemu središnji živčani sustav postaje hiperreaktivan na podražaje boli.

U slučajevima povezanim s herpes zosterom, virus varicella-zoster (uzročnik vodenih kozica) se reaktivira, uzrokujući upalu i oštećenje živaca. Bol može trajati dugo nakon što se kožne lezije povuku, manifestirajući se kao postherpetična neuralgija.

Klinička slika

Pacijenti s interkostalnom neuralgijom obično se žale na oštru, probadajuću, žareću bol duž rebra. Bol se pogoršava pokretom, disanjem, kašljanjem ili smijehom te ima specifičnu distribuciju – jednostrano duž dermatoma. U zahvaćenom području prisutna je povećana osjetljivost na dodir, tzv. hiperestezija.

U slučajevima povezanima s herpes zosterom može se uočiti prethodni osip u području dermatoma. Bol može biti uporna ili epizodična te se često opisuje kao onesposobljavajuća.

Dijagnoza

Interkostalna neuralgija je prvenstveno klinička dijagnoza. Temeljita anamneza i fizikalni pregled su neophodni. Ponekad su potrebni slikovni pregledi poput MR-a ili CT-a za otkrivanje uzroka u području kralježnice (hernije diska, tumori). U slučaju prijeloma rebara potrebno je učiniti RTG prsnog koša. EMNG se može koristiti u složenim slučajevima za procjenu funkcije živaca. Injekcija lokalnog anestetika oko živca može potvrditi dijagnozu i pružiti privremeno olakšanje.

Liječenje

Ciljevi liječenja uključuju ublažavanje boli i vraćanje funkcije. Liječenje se dijeli na farmakološke i nefarmakološke metode.

Farmakološki pristupi:

NSAID (nesteroidni antireumatici) za blagu do umjerenu bol

Antikonvulzivi poput gabapentina ili pregabalina za neuropatsku bol

Antidepresivi (npr. duloksetin) za kronične bolne sindrome

Opioidi za jaku bol – s oprezom zbog rizika od ovisnosti

Intervencijski pristupi:

Blokade interkostalnih živaca lokalnim anesteticima i steroidima

Radiofrekventna ablacija interkostalnog živca

U refraktornim slučajevima: stimulacija leđne moždine

Fizikalna terapija također je važna – uključuje vježbe jačanja i istezanja, vježbe disanja i korekciju držanja.

Prognoza

Prognoza ovisi o uzroku. Akutni slučajevi (npr. postoperativna ili traumatska neuralgija) često se rješavaju konzervativnim liječenjem. Međutim, postherpetična neuralgija može postati kronična i značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti.

Prevencija

Rizik od interkostalne neuralgije može se smanjiti:

Sprječavanjem traume

Održavanjem zdravlja kralježnice

Liječenjem kroničnih bolesti

Izbjegavanjem dugotrajnog nošenja uske odjeće, ortoza ili remena koji vrše pritisak na torakalni dio

Prepoznavanjem i liječenjem ranih simptoma (npr. lokalizirana bol u prsima ili trnci)

Rana dijagnoza i liječenje poboljšavaju šanse za izlječenje i sprječavaju kroničnost. Multimodalni pristupi prilagođeni pojedincu daju najbolje rezultate.

Interkostalna neuralgija je važan uzrok boli u prsima. Razumijevanje njezina uzroka, kao i rano započinjanje liječenja, ključno je za učinkovito izlječenje. S napretkom u slikovnoj tehnologiji i intervencijskom liječenju boli, ishodi za bolesnike nastavljaju se poboljšavati. Multidisciplinarni pristup, koji uključuje liječnike, fizioterapeute i psihologe, često je ključ uspješnog liječenja i poboljšanja kvalitete života pacijenata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Živci

Utrnulost cijeloga tijela – o čemu se radi?

Refleksi

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Torakalna radikulopatija

Radikulopatija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteRadikulopatiju uzrokuje pritisak na živac u području kralježnici i rezultat je pritiska ili nadraženosti korijena živaca (mjesto gdje se živci spajaju s kralježnicom). Radikulopatija će se manifestirati bolom u području oko pritisnutog živca, utrnutosti ili peckanjem. Ovisno o mjestu pritiska na živac, radikulopatija se može klasificirati kao: – cervikalna radikulopatija (vrat) – torakalna radikulopatija (srednji […]

Živci

Miastenia gravis

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMiastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Je li MR mozga s nalazom „empty sella“ i sitnim glioznim lezijama razlog za zabrinutost?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Je li EEG nalaz u granicama normale razlog za brigu?

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]