Što je tremor?

Depositphotos_360539856_L
Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Tremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati od blagog i jedva primjetnog drhtanja do teškog i onesposobljavajućeg drhtanja koje ometa svakodnevne aktivnosti.

Zašto nastaje tremor?

Tremor se javlja kada se poremeti normalna ravnoteža aktivnosti između mišića koji pokreću dio tijela u suprotnim smjerovima. Ova neravnoteža dovodi do ponavljajućih oscilacija oko zgloba. S fiziološkog stajališta, tremor je rezultat međudjelovanja perifernog živčanog sustava (mišići i periferni živci) i središnjeg živčanog sustava (posebno malog mozga, talamusa i bazalnih ganglija).

Tremor se klasificira prema kliničkim karakteristikama i uzrocima. Osnovna podjela je na tremor u mirovanju i akcijski tremor.

Tremor u mirovanju javlja se kada je zahvaćeni dio tijela u mirovanju. Ova vrsta najkarakterističnija je za Parkinsonovu bolest.

Akcijski tremor javlja se tijekom voljnog pokreta i dalje se dijeli na nekoliko podtipova:

Posturalni tremor, koji se javlja pri zadržavanju položaja dijelova tijela protiv gravitacije, poput ispružanja ruku prema naprijed.

Kinetički tremor, koji nastaje tijekom voljnog pokreta, poput pisanja ili podizanja šalice.

Intencijski tremor, specifičan kinetički tremor koji se pogoršava kako se približava cilju, obično povezan s poremećajima malog mozga.

Tremor ograničen na određene aktivnosti, poput pisanja ili govora.

Što se tiče uzroka, tremor može biti fiziološki, esencijalni, cerebelarni, uzrokovan lijekovima, psihogeni ili sekundaran sistemskim stanjima poput hipertireoze ili zatajenja jetre.

Fiziološki tremor

Svaka zdrava osoba može imati tremor koji postaje očitiji u uvjetima poput anksioznosti, umora ili konzumacije kofeina. Ova vrsta tremora ne zahtijeva liječenje.

Esencijalni tremor (ET)

Esencijalni tremor najčešća je vrsta tremora i može se javljati sporadično ili unutar obitelji, što sugerira genetsku komponentu. Obično simetrično zahvaća oba gornja uda, a može zahvatiti i glavu, glas ili donje udove. Iako je benignog karaktera u smislu životnog vijeka, može uzrokovati značajnu funkcionalnu i psihosocijalnu invalidnost. Alkohol često privremeno smanjuje njegovu amplitudu, što je klinički znak koji se ponekad koristi u dijagnozi.

Tremor u parkinsonizmu

Ovaj tremor, koji se javlja kod Parkinsonove bolesti (PB) i srodnih poremećaja, obično se pojavljuje u mirovanju i smanjuje se voljnim pokretima. Često počinje jednostrano, a kasnije postaje obostran. Prisutnost tremora u mirovanju, uz bradikineziju i rigidnost, čini klasičnu dijagnostičku trijadu.

Tremor malog mozga (cerebelarni tremor)

Ovo je spor, grub tremor koji se pojačava pri dosezanju cilja. Lezije malog mozga ili njegovih puteva – zbog moždanog udara, multiple skleroze ili traume – česti su uzroci. Takve tremore često prate i drugi deficiti koordinacije.

Tremor izazvan lijekovima

Određeni lijekovi, uključujući litij, valproat, beta-adrenergičke agoniste i neke antidepresive, mogu izazvati tremor kao nuspojavu. Ovi tremori obično nalikuju esencijalnom ili posturalnom tremoru i mogu se povući nakon prestanka uzimanja lijeka koji ih je uzrokovao.

Psihogeni (funkcionalni) tremor

Psihogeni tremor ima varijabilnu amplitudu i učestalost, često se mijenja distrakcijom ili sugestijom. Dio je širokog spektra funkcionalnih neuroloških poremećaja koji odražavaju složene interakcije uma i tijela, a ne strukturne lezije mozga.

Uzroci tremora

Tremor može biti posljedica brojnih stanja koja utječu na živčani sustav. Najčešći uzroci su:

  • degenerativne neurološke bolesti, posebno Parkinsonova bolest
  • genetski faktori, osobito kod esencijalnog tremora
  • metabolički poremećaji, poput hipertireoze ili hipoglikemije
  • izloženost teškim metalima i lijekovima
  • lezije malog mozga uzrokovane moždanim udarom, tumorom ili demijelinizacijom
  • anksioznost i stres, koji mogu pogoršati fiziološki tremor

Dob je važan faktor rizika. Esencijalni tremor često se javlja u srednjoj ili kasnoj odrasloj dobi, dok se Parkinsonov tremor obično razvija nakon 60. godine života.

Dijagnoza

Dijagnosticiranje tremora uključuje pažljivu kliničku procjenu potkrijepljenu laboratorijskim i slikovnim pretragama. Neurolog procjenjuje:

  • početak, učestalost i distribuciju tremora
  • Povezane neurološke znakove (npr. rigidnost, bradikineziju, ataksiju)
  • lijekove i obiteljsku anamnezu
  • reakciju na okidače poput stresa, kofeina ili alkohola

Testovi poput elektromiografije (EMG) mogu pomoći u kvantificiranju učestalosti i amplitude tremora, dok MR snimke mozga mogu otkriti strukturne lezije. DaTSCAN snimanje, koje mjeri aktivnost dopaminskog transportera, korisno je u razlikovanju parkinsonskog tremora od esencijalnog tremora. Krvne pretrage mogu identificirati metaboličke uzroke poput disfunkcije štitnjače ili bolesti jetre.

Tremor predstavlja širok i višestruk neurološki simptom, a ne jednu bolest. Od benignih fizioloških oscilacija do onesposobljavajućih patoloških oblika, obuhvaća različite kliničke manifestacije i zahtijeva neurološku procjenu kako bi se utvrdio uzrok i započelo odgovarajuće liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute