Tumačenje EEG nalaza s paroksizmalnim promjenama
Dobar dan imam 24 godine mozete mi objasniti nalaz?o cemu se radi? Rijec je o EEG nalazu.
Srednjevoltažna cerebralna aktivnost je alfa ritma 9–11 Hz.
Blokiranje djelomično izraženo.
Tijekom snimanja se interponiraju spori i zašiljeni valovi frekvencije 4–5 Hz, 75 mV uz paroksizmalno izbijanje u trajanju 1 sek.
Sigurnih asimetrija nema.
Tijekom HV i FS promjene bolje vidljive, uz pojavu još paroksizmalno izbijanje sporijih i viševotažnih valova 3–4 Hz do 100 mV.
EEG nalaz je paroksizmalno dizritmički promijenjen s vulnerabilnošću na metode provokacije.
15.8.2025
Odgovara
prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolestiHvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su čitavo vrijeme, čak i prilikom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost živčanih stanica. Promjene u EEG-u ukazuju na trenutnu jaču podražljivost mozga, što se slikovito može shvatiti kao da povremeno “struja” između živčanih stanica teče ubrzano. EEG snimanje prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe kojoj se snima (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i drugo). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a.
Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija. Alfa frekvencija se odnosi na valove koji se normalno javljaju kad smo opušteni, zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi se mogu vidjeti kod ljudi koji boluju od epilepsije, kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica. Osim beta ritma, u EEG-u se mogu javiti i takozvani spori valovi frekvencije od 4 do 7 Hz, koji se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10% EEG snimke.
EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničko značenje u dijagnostici i praćenju epilepsije, dok je u drugim neurološkim poremećajima manje specifičan i stoga klinički manje značajan. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.
Vaše pitanje je odgovoreno
