MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije

Postovani,
molim vase misljenje.
Hvala.

Nalaz:
MR mozga učinjen standardnim tehnikama snimanja pokaže obostrano periventrikularno, u dubokoj bijeloj tvari, te
subkortikalno više punktiformnih i lakunarnih lezija povišenog signala na T2 sekvencama u sklopu vaskularne
encefalopatije (Fazekas 2).
Parijetalno desno kortiko-subkortikalno te inzularno desno kortikalno temporalno i u frontalnom operkulumu vide se
nepravilne kronične postinfarktne gliozno-malacijske zone (“posljednje livade”).
Strukture velikog i malog mozga te moždanog debla su uredno formirane.
Parenhima mozga bez sigurnih ekspanzivnih, demijelinizacijskih, hemoragijskih ili svježih ishemijskih lezija.
Kortikalna giracija je uredna, a sulkacija je globalno održana.
Ventrikulski sustav je središnje položen, primjerene veličine i simetričan.
Subarahnoidalni prostori baze i konveksiteta su bez nepripadajućih struktura, održani.
Pontocerebelarni kutevi, strukture selarne regije i kraniocervikalnog prijelaza su primjerene morfologije.
MRA TOF intrakranijskih arterija:
U prikazanom dijelu su unutrašnje karotidne i vertebralne arterije urednog izgleda, bez bitnih suženja ili
aneurizmatskih proširenja.
Bazilarna arterija, te arterije Willisijevog kruga i njihovi glavni ogranci su urednog izgleda bez bitnih suženja ili
aneurizmatskih proširenja.

15.8.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani, hvala Vam na pitanju. Na nalazu MR mozga izdvojila bih mikroangiopatske lezije. Mikroangiopatske ili mikrovaskularne promjene na MR mozga ukazuju na oštećenje malih krvnih žila, koje se često vidi u stanjima poput kronične hipertenzije, dijabetesa i starenja. Te se promjene mogu očitovati kao hiperintenziteti bijele tvari. Iako mogu biti asimptomatske, povezane su s povećanim rizikom od drugih neuroloških problema. Liječenje uključuje kontrolu čimbenika rizika (npr. hipertenzija) i modifikacije načina života (npr. prestanak pušenja).

Također su opisane i zone ožiljaka (malacije) koje su zaostale nakon moždanih udara. Svakako bih savjetovala daljnje kontrole kod neurologa, subspecijalista za cerebrovaskularne bolesti. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?

Neurologija shutterstock_2760593829

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

može uzrokovati bol na dodir u području sljepoočnice i vlasišta kod mlađe osobe?