MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije

Postovani,
molim vase misljenje.
Hvala.

Nalaz:
MR mozga učinjen standardnim tehnikama snimanja pokaže obostrano periventrikularno, u dubokoj bijeloj tvari, te
subkortikalno više punktiformnih i lakunarnih lezija povišenog signala na T2 sekvencama u sklopu vaskularne
encefalopatije (Fazekas 2).
Parijetalno desno kortiko-subkortikalno te inzularno desno kortikalno temporalno i u frontalnom operkulumu vide se
nepravilne kronične postinfarktne gliozno-malacijske zone (“posljednje livade”).
Strukture velikog i malog mozga te moždanog debla su uredno formirane.
Parenhima mozga bez sigurnih ekspanzivnih, demijelinizacijskih, hemoragijskih ili svježih ishemijskih lezija.
Kortikalna giracija je uredna, a sulkacija je globalno održana.
Ventrikulski sustav je središnje položen, primjerene veličine i simetričan.
Subarahnoidalni prostori baze i konveksiteta su bez nepripadajućih struktura, održani.
Pontocerebelarni kutevi, strukture selarne regije i kraniocervikalnog prijelaza su primjerene morfologije.
MRA TOF intrakranijskih arterija:
U prikazanom dijelu su unutrašnje karotidne i vertebralne arterije urednog izgleda, bez bitnih suženja ili
aneurizmatskih proširenja.
Bazilarna arterija, te arterije Willisijevog kruga i njihovi glavni ogranci su urednog izgleda bez bitnih suženja ili
aneurizmatskih proširenja.

15.8.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani, hvala Vam na pitanju. Na nalazu MR mozga izdvojila bih mikroangiopatske lezije. Mikroangiopatske ili mikrovaskularne promjene na MR mozga ukazuju na oštećenje malih krvnih žila, koje se često vidi u stanjima poput kronične hipertenzije, dijabetesa i starenja. Te se promjene mogu očitovati kao hiperintenziteti bijele tvari. Iako mogu biti asimptomatske, povezane su s povećanim rizikom od drugih neuroloških problema. Liječenje uključuje kontrolu čimbenika rizika (npr. hipertenzija) i modifikacije načina života (npr. prestanak pušenja).

Također su opisane i zone ožiljaka (malacije) koje su zaostale nakon moždanih udara. Svakako bih savjetovala daljnje kontrole kod neurologa, subspecijalista za cerebrovaskularne bolesti. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR mozga

Što pokazuje MR mozga i jesu li opisane kronične promjene razlog za zabrinutost?

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

CVI

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

AVM

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?