Dugotrajni neželjeni ishodi preboljele zaraze COVID-19 sve su češće prepoznati kao važan javnozdravstveni problem. Brojna istraživanja govore tome u prilog, kao npr. istraživanje Frontere i suradnika koji navode kako je 87% takvih pacijenata imalo promijenjene nalaze u funkcionalnosti, kogniciji, kvaliteti života i aktivnostima svakodnevnog života 12 mjeseci nakon hospitalizacije.
Novoobjavljeno istraživanje Frontere i suradnika u časopisu Neurological Sciences prikazuje rezultate o utjecaju životnih stresora na dugoročne ishode i post-akutne simptome nakon 12 mjeseci kod osoba hospitaliziranih zbog zaraze virusom COVID-19. Autori su proveli prospektivnu, longitudinalnu kohortnu studiju na pacijentima hospitaliziranih zbog COVID-19 zaraze. Pacijenti su praćeni nakon 6 i 12 mjeseci od postavljanja dijagnoze.
Preko 50% osoba navodi prisustvo značajnih životnih stresora 12 mjeseci nakon zaraze virusom COVID-19. Životni stresori prediktori su lošijeg ishoda 12 mjeseci nakon COVID-19 hospitalizacije. Od ostalih važnih čimbenika koji utječu na pojavu negativnu posljedica navode se starija dob, ženski spol, prisustvo dizabiliteta i težina COVID zaraze.
Od 790 COVID-19 pacijenata koji su bili hospitalizirani, praćeni su tijekom 6 ili 12 mjeseci, a 17% pacijenata umrlo je tijekom tog perioda (između otpusta i 12 mjeseci praćenja). Kod onih koji su praćeni tijekom 12 mjeseci (njih 239) njih 121 (51%) navodi značajne životne stresore. Od životnih stresora koji su najviše bili povezani s lošijom funcionalnošću, depresijom, umorom, poremećajem spavanja i prolongiranim simptomima navode se financijska nesigurnost, nesigurnost u opskrbi hranom, smrt bliske osobe i novonastali dizabilitet.
Drugi prediktori lošijeg ishoda uključivali su stariju dob (bila je povezana s lošijom funkcionalnošću i simptomima depresije), osnovni dizabilitet (bio je povezan s lošijom funkcionalnošću i osjećajem umora), ženskim spolom (bio je povezan sa simptomima tjeskobe) i indeks težine COVID-19 (bio je povezan s produljenim simptomima).
Autori zaključno navode kako životni stresori značajno pridonose pogoršanom funkcioniranju, kognitivnim i neuropsihijatrijskim ishodima 12 mjeseci nakon hospitalizacije prouzrokovane COVID-19 virusom.
28.11.2022
