Je li tjeskoba uz navedeni lijek i padove šećera znak fizičkog ili psihičkog problema?

Pozdrav. Imam 32 godine. Od kad znam za sebe imam anksioznost al to nikad nije bila neka prepreka u mom životu. Prije 3 godine imao sam težak period što se tiče fizičkih ( bolest) i psihičkih jer sam doživio nasilje. Posje toga, maknuo sam se i zapoceo novi život sa novom osobom i veoma sam sretno počeo živjeti, sve je super. Što se tiče droge znao sam uzimati povremeno al veoma rijetko. Kavu sam volio piti i nikakvih problema. U 12 mj 2024. Doživio sam prvi napadi panike i od tad kreće borba sa psihom. U tom periodu,
Imao sam 5 napadi panike te nakon toga anksioznost mi je na najvišoj mogućoj mjeri. Nakon par mjeseci smanjila mi se anksioznost, kave nazalost ne smijem ni kap popit jer mi bude psihički lose. Nakon toga kad god osjećam manjak secera hipoglikemija, tu mi se javlja anksioznost a i napadi panike.
Nedavno sam završio na hitnoj jer sam brzinski pojeo čokolino i nakon par sati doživio sam veoma neugodno iskustvo. Secer mi pao ali kako sam pokušao uzeti slatki napitak pa kasnije pojeo konkretno, nije mi pomoglo. Osjećao sam veoma slabost baš poput napad panike. Mjerio sam secer ujutro normalan a onda nakon nekog vremena secer mi je bio uglavnom oko 6.2 nakon jela i to par sati. Na hitnoj su mi isto tako izvadili nalaze i svi su nalazi uredu što se tiče osnovno. Nemam šećernu bolest nego anksioznost tako su rekli na hitnoj. Uglavnom zbog bolesti, uzimam 5 mg decortin skoro 2 god. Nikakvih problema prije nisam imao sa decortinom. mislite da li mi je decortin počeo naštetiti tijelu ili možda da povisim? Bez njega ne funkcioniram dobro. Bojim se da mi je počeo naštetiti, no isto tako u zadnje vrijeme osjećam simptomi drhtavicu tjeskobu i poput trnjenja glave i slabost u grlu od HRANE svaki put i to traje jedno pola sata do sat vremena. Nezamislivo je da na poslu dok radim i dok jedem pod pauzom ne osjećam simptome,a kada sam doma onda osjećam naglu promjenu. Na vama je što bi bilo najbolje da napravim od pretrage. Tu je sad neurološka i psihološka strana.

23.10.2025

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

nisam razumjela zbog čega uzimate navedeni lijek. Svakako je potrebna konzultacije i mišljenje vezano uz njegovu daljnju primjenu, odnosno prestanak uzimanja. Napravite pregled štitnjače i neurološku obradu. Ako će nalazi biti u redu, moj je prijedlog pregled psihijatra, konzultacija o potrebi farmakoterapije te uključivanje u psihoterapiju.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjeskoba

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Pasiflora

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]