Je li tjeskoba uz navedeni lijek i padove šećera znak fizičkog ili psihičkog problema?

Pozdrav. Imam 32 godine. Od kad znam za sebe imam anksioznost al to nikad nije bila neka prepreka u mom životu. Prije 3 godine imao sam težak period što se tiče fizičkih ( bolest) i psihičkih jer sam doživio nasilje. Posje toga, maknuo sam se i zapoceo novi život sa novom osobom i veoma sam sretno počeo živjeti, sve je super. Što se tiče droge znao sam uzimati povremeno al veoma rijetko. Kavu sam volio piti i nikakvih problema. U 12 mj 2024. Doživio sam prvi napadi panike i od tad kreće borba sa psihom. U tom periodu,
Imao sam 5 napadi panike te nakon toga anksioznost mi je na najvišoj mogućoj mjeri. Nakon par mjeseci smanjila mi se anksioznost, kave nazalost ne smijem ni kap popit jer mi bude psihički lose. Nakon toga kad god osjećam manjak secera hipoglikemija, tu mi se javlja anksioznost a i napadi panike.
Nedavno sam završio na hitnoj jer sam brzinski pojeo čokolino i nakon par sati doživio sam veoma neugodno iskustvo. Secer mi pao ali kako sam pokušao uzeti slatki napitak pa kasnije pojeo konkretno, nije mi pomoglo. Osjećao sam veoma slabost baš poput napad panike. Mjerio sam secer ujutro normalan a onda nakon nekog vremena secer mi je bio uglavnom oko 6.2 nakon jela i to par sati. Na hitnoj su mi isto tako izvadili nalaze i svi su nalazi uredu što se tiče osnovno. Nemam šećernu bolest nego anksioznost tako su rekli na hitnoj. Uglavnom zbog bolesti, uzimam 5 mg decortin skoro 2 god. Nikakvih problema prije nisam imao sa decortinom. mislite da li mi je decortin počeo naštetiti tijelu ili možda da povisim? Bez njega ne funkcioniram dobro. Bojim se da mi je počeo naštetiti, no isto tako u zadnje vrijeme osjećam simptomi drhtavicu tjeskobu i poput trnjenja glave i slabost u grlu od HRANE svaki put i to traje jedno pola sata do sat vremena. Nezamislivo je da na poslu dok radim i dok jedem pod pauzom ne osjećam simptome,a kada sam doma onda osjećam naglu promjenu. Na vama je što bi bilo najbolje da napravim od pretrage. Tu je sad neurološka i psihološka strana.

23.10.2025

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

nisam razumjela zbog čega uzimate navedeni lijek. Svakako je potrebna konzultacije i mišljenje vezano uz njegovu daljnju primjenu, odnosno prestanak uzimanja. Napravite pregled štitnjače i neurološku obradu. Ako će nalazi biti u redu, moj je prijedlog pregled psihijatra, konzultacija o potrebi farmakoterapije te uključivanje u psihoterapiju.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Tjeskoba

Tjeskoba usred noći – što da radim da to prestane?

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]