Sudeći prema rezultatima engleske kliničke studije, do gubitka pamćenja i drugih kognitivnih funkcija može doći puno ranije u životu nego što se do sada mislilo. Znanstvenici su zabilježili kako nam se već u četrdesetim godinama smanjuju sposobnosti poput rasuđivanja i rješavanja problema.
Sudeći prema rezultatima engleske kliničke studije, do gubitka pamćenja i drugih kognitivnih funkcija može doći puno ranije u životu nego što se do sada mislilo. Znanstvenici su zabilježili kako nam se već u četrdesetim godinama smanjuju sposobnosti poput rasuđivanja i rješavanja problema. U spomenutoj studiji, čiji su rezultati nedavno objavljeni u časopisu British Medical Journal, sudjelovao je sedam tisuća ispitanika. Tijekom deset godina trajanja studije, ispitanici su rješavali razne testove memorije, vokabulara te vizualne i slušne testove. Pokazalo se kako se sposobnosti rasuđivanja kod oba spola smanjuju otprilike 3,5 posto u razdoblju između 45. i 49. godine života. S druge strane, muškarci u dobi između 65. i 70. godine podliježu većem gubitku kognitivnih funkcija u usporedbi sa ženama iste dobi. Kod muškaraca taj gubitak iznosi oko 9,5 %, a kod žena otprilike 2 posto manje.
S obzirom da su najmlađi ispitanici na početku studije imali 45 godina, znanstvenici nagađaju kako je moguće da propadanje funkcija mozga započinje i prije te dobi. Ranija istraživanja su se primarno fokusirala na ispitanike u 60. –im godinama, no propadanje funkcija mozga se ne događa iznenada nego je to proces koji traje godinama.
Rizici za gubitak kognitivnih funkcija
Još se uvijek premalo zna o čimbenicima koji povećavaju rizik od propadanja kognitivnih funkcija. Postoje snažni dokazi koji govore da su Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije povezani s bolestima srca i krvnih žila koji se tipično vežu za probleme prekomjerne tjelesne mase, visokog krvnog tlaka i kolesterola.
No, iako mehanizam starenja mozga još nije u potpunosti otkriven, postoje određene mjere čijim se provođenjem, u najmanju ruku, može taj proces usporiti. Za zdraviji mozak potrebno je baviti se tjelovježbom, pridržavati se principa pravilne prehrane, biti intelektualno aktivan, izbjegavati pušenje i uzimanje droga, kontrolirati stres, osigurati dovoljno sna, ali i imati aktivan društveni život.
Utjecaj hrane na mozak
Istraživanja su pokazala kako restrikcijske dijete, osim što povoljno djeluju na liniju, sprječavaju starenje mozga. Nedavno je otkriveno kako smanjenje unosa kalorija za 30 posto može povoljno utjecati na molekulu koja regulira važne funkcije mozga poput pamćenja, učenja i kontrole anksioznosti.
Čajevi poput crnog, zelenog i oolong čaja su se pokazali korisnim za poboljšanje kognitivnih funkcija mozga i to vjerojatno zahvaljujući njihovom sadržaju polifenola koji djeluju antioksidativno. Uz čaj, značajnu količinu vrijednih antioksidansa sadrži i bobičasto voće te tamna čokolada s visokim udjelom kakaa. Starenje mozga može se usporiti i unosom namirnica koje obiluju nitratima poput cikle, celera, kupusa i zelenog lisnatog povrća. Naime, nitrati iz hrane se uz pomoć bakterija u ustima pretvaraju u nitrite koji povećavaju protok krvi i kisika, posebice na mjestima gdje kisika nedostaje. Kako mozak stari, prolazi kroz brojne promjene na živčanim stanicama, a orašasti plodovi poput oraha, lješnjaka i badema, u umjerenoj količini osiguravaju polifenole i bioaktivne supstance koje umanjuju propadanje živčanih stanica.
Svakako valja spomenuti i značajan utjecaj omega – 3 masnih kiselina na mozak. Naime, od svih organa u ljudskom tijelu, mozak sadrži najviše masti. Gotovo 2/3 mozga čine masti odnosno masne kiseline. Starenjem se smanjuje koncentracija esencijalnih masnih kiselina u tkivu kao i sposobnost konverzije alfa-linolenske (ALA) u dokozaheksaensku masnu kiselinu (DHA) koja se za razliku od ALA direktno može iskoristiti u ljudskom organizmu. Budući da brojne studije pokazuju da povećane razine DHA u mozgu umanjuju smanjenje kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem te rizik od Alzheimerove bolesti, može se zaključiti da je optimalni unos omega-3 masnih kiselina nužan za očuvanje kognitivnih funkcija i sposobnosti pamćenja te da može odgoditi nastanak neurodegenerativnih bolesti.
23.12.2015