Trebamo li se bojati aluminija iz kave?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Aluminij je postao nezamjenjiv materijal u svakodnevnom životu. Iako je ovaj metal treći najzastupljeniji element u zemljinoj kori, u ljudskom organizmu nema biološku funkciju već pokazuje visoku toksičnost.

Udio aluminija među živim organizmima posljednjih se godina drastično povećao. Ljudi su svakodnevno u kontaktu s aluminijem i njegovim spojevima i to putem dezodoransa, cjepiva, lijekova, ambalaže prehrambenih proizvoda i uređaja i predmeta korištenih u pripremi hrane. Ova činjenica pomalo zabrinjava jer istraživanja ukazuju na moguću povezanost njegovog prisutstva u organizmu i negativnih učinaka na zdravlje. Izloženost aluminiju dovela se u vezu s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, ali i s karcinomom dojke, no za sada je ta veza još uvijek predmet ispitivanja i nema konačnog zaključka. Aluminij se može apsorbirati u probavnom sustavu, a nakon apsorpcije može se vezati na proteine koji se nalaze u plazmi i to na feritin, albumin i transferin i na taj način aluminij može prijeći krvno-moždanu barijeru.

Izvori aluminija

Nekoliko je načina na koji ljudi mogu biti izloženi aluminiju. Jedan od izvora aluminija je i zrak kojeg udišemo, pogotovo u blizini industrijskih područja. Također, aluminij se može udahnuti i putem dima cigareta i udisanjem aerosola iz antiperspiranata koji mogu značajno doprinijeti ukupnom unosu aluminija. Izvorom aluminija može biti i hrana, a namirnice koje se smatraju prirodno bogatim aluminijem su zob, krumpir i špinat, kao i čaj i kava. Kava se smatra posebno problematičnom jer sadrži aluminij koji se lako apsorbira za razliku od aluminija iz drugih namirnica.

Kava i aluminij

Kada govorimo o kavi, udio aluminija ne ovisi samo o udjelu aluminija u plodu, već o cijelom postupku proizvodnje tijekom kojeg može doći do porasta razine aluminija u konačnom proizvodu. Također, različite metode pripreme odnosno kuhanja kave mogu utjecati na sadržaj aluminija u ovom mnogima omiljenom napitku. Istraživanje objavljeno 2020. godine ispitivalo je sadržaj aluminija u kavi pripremljenoj na različite načine, uključujući i kavu iz aluminijskih kapsula.

Moka ima najviše aluminija, a turska kava i kava iz kapsula najmanje

Najviši udio ukupnog aluminija izmjeren je u kavi kuhanoj u moka uređaju. Za ovu metodu kuhanja, voda korištena tijekom kuhanja izvukla je značajno veće količine aluminija iz uređaja za kuhanje u usporedbi s ostalim metodama. Što se tiče ukupnog unosa aluminija iz različitih metoda kuhanja, čak je i kava kuhana u moka loncu doprinijela samo malom dijelu ukupnog tjednog prosječnog unosa aluminija. Naime, EFSA je definirala najviši unos i to na tjednoj osnovi koji je siguran i koji ne bi trebao izazvati negativne učinke na zdravlje ljudi, a radi se o 1 mg/kg tjelesne mase. Prema dobivenim rezultatima osobe oko 70 kg koje piju 0,5 L kave dnevno pripremljene u moka loncu unose 0,254 mg aluminija tjedno. Dakle, količina aluminija unešena u organizam putem kave ne predstavlja opasnost. Količina aluminija u kavi pripremljenoj iz aluminijske kapsule, kao i u turskoj kavi, bila je iznenađujuće niska. Jedno objašnjenje za nisku koncentraciju ekstrahiranog aluminija u kuhanoj kavi iz aluminijskih kapsula moglo bi biti plastični sloj na unutarnjoj površini kapsule koji sprječava kontakt između vode za kuhanje i aluminija tijekom značajnijeg dijela procesa kuhanja. Također, temperatura vode za kuhanje bila je niža nego kod većine drugih metoda, što je moglo dodatno smanjiti curenje aluminija iz ambalaže u kuhanu kavu.

„Najzdraviji“ način pripreme kave

Ispijanje kave može biti blagotvorno za zdravlje. Istraživanja dovode u vezu unos kave i smanjeni rizik od razvoja dijabetesa i bolesti srca i krvnih žila. Istraživanje objavljeno 2020. godine u stručnom kardiološkom časopisu pokazalo je kako filtrirana kava ima najviše prednosti za zdravlje, osobito za starije osobe. U istraživanju je sudjelovalo više od 500 tisuća ispitanika u dobi između 20 i 79 godina koji su praćeni tijekom 20 godina. Rezultati su pokazali kako osobe mlađe od 60 godina, koje piju jednu do četiri šalice kave dnevno, posebice filter kave, rjeđe obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila i imaju nižu stopu smrtnosti. Povoljan učinak kave na zdravlje prestaje ako se unosi više od pet šalica kave dnevno. Nefiltrirana kava sadrži diterpene, spojeve koji mogu povisiti kolesterol, a istraživači kažu da šalica nefiltrirane kave sadrži 30 puta više diterpena nego šalica filtrirane kave. Ipak, ne možemo reći da je nefiltrirana kava najzdravija kava jer se pokazalo kako upravo diterpeni smanjuju rizik od dijabetesa.

Zaključak

Konkretno, čini se kako unos aluminija putem kave nije značajan u mjeri da bi nas trebao zabrinjavati, međutim s ukupnim unosom aluminija ipak treba biti na oprezu. Osobama koje imaju povišeni kolesterol savjetuje se piti filtriranu kavu. Zdravim odraslim osobama savjetuje se uživanje u svim vrstama kave, ali bez pretjerivanja, točnije ne više od pet šalica kave dnevno.

Literatura:

  • Windisch J, Keppler BK, Jirsa F. Aluminum in Coffee. ACS Omega. 2020 Jun 15;5(25):15335-15343. doi: 10.1021/acsomega.0c01410. PMID: 32637807; PMCID: PMC7331030.
  • Tverdal A, Selmer R, Cohen JM, Thelle DS. Coffee consumption and mortality from cardiovascular diseases and total mortality: Does the brewing method matter? European Journal of Preventive Cardiology. 2020;27(18):1986-1993.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D