Proljev u ranoj dječjoj dobi drugi je po redu poremećaj po učestalosti nakon respiratornih infekcija, a najčešće pogađa djecu u dobi između 1 i 3 godine.
Proljev je probavni poremećaj je koji se očituje povećanjem sadržaja vode u stolici te povećanjem broja stolica, koje dijete inače dnevno ima. Uz to se javlja abdominalna bol, razdražljivost, temperatura i povraćanje. Prehrambeni i općenito terapijski cilj je izbjeći dehidraciju. Proljev može vrlo brzo dovesti do dehidracije, pogotovo kod djece koja i povraćaju. U tim je slučajevima nadoknada tekućine esencijalna.
Dijetne mjere kod proljeva
Za djecu koja su dojena savjetuje se nastavak dojenja ako dijete podnosi majčino mlijeko, a djeca koja su na mliječnom pripravku pedijatar procjenjuje ovisno o težini simptoma treba li odmah prijeći na posebnu formulu ili se nastavlja s primjenom uobičajene formule. Kako bi se osigurao adekvatan unos tekućine poželjna su češća, ali količinski manja hranjenja. Ukoliko se simptomi ne povuku, potrebno je uvesti u prehranu oralna rehidracijska sredstva za dojenčad hranjenu bočicom, ali i za djecu koja se hrane isključivo majčinim mlijekom. Dijareja može privremeno oštetiti crijevne enzime potrebne za probavu i apsorpciju laktoze, pa preuranjeno hranjenje mliječnim pripravkom koji sadrži laktozu ponekad može dovesti do loše apsorpcije same laktoze i uzrokovati još jači proljev. Iako se prema novijim preporukama smatra da ne treba mijenjati mliječni pripravak u vrijeme proljeva, dio pedijatara još uvijek preporučuje korištenje pripravka bez laktoze, ali samo u kratkom razdoblju (7-10 dana), jer dugotrajna upotreba može dovesti do konstipacije.
Kod starije djece sa dijarejom neophodno je nadoknaditi tekućinu kako bi se izbjegla dehidracija. Preporučuje se češće davanje manjih količina kako bi se osigurala adekvatna hidracija dok se intenzitet simptoma ne smanji. Djeca rane dobi (1-3 godine starosti) mogla bi dobro prihvatiti specijalnu formulu za dojenčad koja se primjenjuje kod proljeva (bez laktoze). Dobar izvor tekućine čine i bistre juhe ili bujoni jer osiguravaju i potrebnu sol. Popularna terapija za dijareju je BRAT dijeta, u kojoj se unos namirnica ograničava na banane, rižine pahuljice ili rižu, ribanu jabuku i dvopek. Relativna korist ove dijete, u usporedbi sa dijetom koja uključuje tekuće i polu tekuće namirnice čiji se odabir vrši na temelju dječjih želja, još nije dokazan.
Mlijeko je potrebno uvoditi postupno kako bi se osiguralo njegovo podnošenje. Moguća je pojava da djeca, kao i dojenčad, ne probavljaju laktozu jednako uspješno kao prije bolesti. Potrebno je potražiti savjet liječnika ako je proljev ozbiljniji, potraje dulje od 24 h ili su se pojavili znakovi dehidracije – obično su to upale oči, nedostatak suza, suha usta i smanjeno uriniranje.
Potrebe za tekućinom
Kod djeteta koje pati od mučnine, povraćanja, proljeva ili jednostavno odbija jesti mora se održavati pravilan unos tekućine. Ako povraćanje i proljev ne posustaju, djetetu treba ponuditi dodatne napitke kako bi se nadoknadio gubitak. Izbor napitaka ovisi o dobi, ali i o njihovim osobnim željama. Djeca koja iimaju izražen proljev i povraćanje u pravilu trebaju i oralna rehidracijska sredstva. Takvi pripravci osiguravaju natrij i kalij te druge elektrolite kojima se nadomješta gubitak soli, a ujedno sadrže nisku energetsku vrijednost koja potječe od ugljikohidrata. Oralne rehidracijske otopine specijalno su dizajnirane zastanja kada dijete gubi vodu i elektrolite, a posljednjih su godina dodatno obogaćene cinkom.
Roditelji imaju zadaću kontrolirati količinu tekućine koju dijete uzima. Jedan od načina je korištenje bočice, šalice ili žlice sa izmjerenom zapreminom. Drugačiji pristup uključuje praćenje količine urina čime se indirektno prati unos tekućine. Dijete od šest mjeseci bi trebalo imati 5-6 mokrih pelena dnevno. Za dijete koje nema niti jednu mokru pelenu tijekom osam sati treba potražiti stručnu medicinsku pomoć. Starija djeca također moraju nadoknaditi tekućinu izgubljenu uslijed povraćanja i proljeva. Ako ne podnose hranu, potreban unos mogu zadovoljiti i blagi napitci i pripravci kao što su sok od jabuke, sok od mrkve, bistre juhe, izotonični napitci i rižina sluz.
Primjena probiotika kod proljeva u djece
Rastući broj istraživanja svjedoči o terapijskim svojstvima probiotika. U tom kontekstu, dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rota-virusom, te manja učestalost putničkih proljeva. Stoga se može reći da probiotici posjeduju preventivno i terapijsko djelovanje na nekoliko vrsta proljeva različitih etiologija. Ta povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, poglavito iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. U studijama je istraživana njihova medicinska uporaba, bilo kao jedan, izolirani soj ili kao mješavina više sojeva.
Probiotici su posebno učinkoviti u terapiji akutnog infektivnog proljeva, a još su učinkovitiji kada se primijene u početnoj fazi bolesti, posebice kod virusnih gastroenteritisa. Stoga se može reći da postoji korist primjene probiotika, posebice LGG-a u dozi 1010 CFU, kada se primijeni u ranoj fazi bolesti. Naime, pokazano je kako tako primijenjeni probiotik skraćuje trajanje proljeva za prosječno 1 dan te se bilježi manji broj proljevastih stolica.
23.12.2015
