Kruh predstavlja osnovnu ljudsku namirnicu već tisućljećima, a osim hranidbene, ima i snažnu religijsku, kulturološku i civilizacijsku ulogu.
Na hrvatskim se stolovima u pravilu nađe i do tri puta dnevno, prateći gotovo svako jelo ili namirnicu. Ipak, kruh je često na optuženičkoj klupi pod tezom da deblja i da mu nema mjesta na jelovniku osoba na dijeti ili onih koji paze na liniju. No, kako bismo shvatili ima li tu istine, za početak vrijedi promotriti sastav ove svestrane namirnice.
Sastav kruha
Sve vrste kruha imaju dva zajednička sastojka: žitarice i vodu, a ovisno o vrsti prerade žitarica iz kojih se dobiva brašno za proizvodnju kruha, mogu se izdvojiti dvije osnovne vrste kruha: integralni (popularno zvani „crni“) te rafinirani (popularno zvani „bijeli“) kruh. Integralni kruh proizvodi se od brašna dobivenog iz cjelovitih, neprerađenih žitarica, dok se rafinirani proizvodi od bijeloga brašna dobivenoga iz prerađenih žitarica. Samim time, integralni kruh je bogatiji vlaknima, vitaminima i mineralima od rafinirane inačice.
Energetski kruh je daleko od kalorične namirnice. Kalorijska vrijednost kruha na 100 g ( što odgovora otprilike 2 kriške standardnog kruha) kreće se između 200 i 250 kalorija ovisno o vrsti kruha. Za usporedbu, 100 g čokolade osigurava oko 550 kcal, 100 g oraha 654 kcal, 100 g sjemenki suncokreta 584 kcal, a 100 ml maslinovog ulja 884 kcal. Valja imati na umu da niti jedna namirnica ne deblja sama po sebi, već do gomilanja kilograma dolazi zbog nerazmjera unesene i potrošene energije. Stoga je kruh, ukoliko se jede u umjerenim količinama i u sklopu energetski primjerene prehrane, poželjna namirnica koja neće pridonijeti nakupljanju suvišnih kilograma.
“Bijeli kruh deblja, a crni pridonosi mršavljenju”
Riječ je o još jednoj zabludi. Kako navodi rad objavljen 2013. godine u časopisu Nutricion Hospitalaria, kruh, bez obzira je li riječ o bijelom ili crnom čini važan dio uravnotežene prehrane zbog visokog sadržaja složenih ugljikohidrata. Dodatno, nema bitnih razlika u energetskoj vrijednosti između dviju vrsta kruha– razlika se odnosi na hranjive tvari koje osiguravaju.
Ipak , razlika između crnog i rafiniranog bijelog kruha očituje se i u masi pri čemu je kruh od punog zrnja teži od bijelog. Zbog toga je dovoljna manja količina takvog kruha do pojave osjećaja sitosti u odnosu na bijeli kruh. Stoga, je crni kruh s raznim dodacima poput sjemenki „miljenik“ nutricionista i najčešći izbor zdravstveno osviještenih osoba koje žele uravnoteženu prehranu.
Kruh i dijeta nisu nespojiva kombinacija
Većina populacije vjeruje da odlazak na dijetu, odnosno provođenje „zdravijeg“ načina prehrane, podrazumijeva izbacivanje kruha iz svakodnevnog jelovnika. Međutim, ako prehrana nije nutritivno uravnotežena, odnosno ako nisu zastupljeni ugljikohidrati iz nekog drugog izvora kao što su žitarice, tada mnogi posežu za drugim proizvodima, često bogatim jednostavnim šećerima ili mastima, kako bi nadoknadili manjak energije. Uzimajući u obzir postulate pravilne prehrane, koji i za vrijeme dijete zastupaju sve skupine namirnica u prehrani, ni jedna namirnica se ne može zasebno okriviti za debljanje, pa tako ni kruh.
To načelo podupire i znanstvena zajednica, obzirom da sva hranapojedena tijekom dana pruža određenu kalorijsku vrijednost, a ukoliko ona premašuje dnevne potrebe pojedinca, dolazi do nakupljanja suvišnih kilograma. Također je potrebno podsjetiti kako žitarice i njihovi proizvodi čine temelj piramide pravilne prehrane. Pri tome se preporučuje dnevno konzumirati 6 do 11 serviranja iz te skupine, a jedno serviranje označava jednu tanku krišku kruha, pola šalice kuhanih žitarica ili 30 g žitarica za doručak.
23.12.2015
