Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te popratnih bolesti koje povećavaju kardiovaskularni rizik (opstruktivna apneja u snu, smanjena bubrežna funkcija i autoimune bolesti). Estrogen i testosteron djeluju na metabolizam šećera i masnoća u krvi. Deficit estrogena, te porast testosterona potiču nastanak inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma čime se objašnjava njegova češća učestalost kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom mlađe životne dobi i žena s arterijskom hipertenzijom starije životne dobi. S perimenopauzom kod žena dolazi do porasta ukupnog kolesterola i LDL kolesterola („loš“ kolesterol).

Oko 50% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu. Debljina je češća kod žena. Debljina i arterijska hipertenzija povećavaju rizik nastanka inzulinske rezistencije i šećerne bolesti tip 2. Starenjem se povećava rizik nastanka šećerne bolesti tip 2.

Opstruktivna apneja u spavanju češće se javlja kod muškaraca. Ovaj poremećaj je nezavisni čimbenik rizika za nastanak arterijske hipertenzije u oba spola. Nešto je češće smanjena glomerularna filtracija bubrega kod žena s arterijskom hipertenzijom, a kod muškaraca s arterijskom hipertenzijom češće se javlja albuminurija.

Dobro je poznato da zagađen zrak povećava kardiovaskularni rizik putem više mehanizama u organizmu: oksidativni stres, sistemna upala, vaskularna disfunkcija. Tim mehanizmima se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije. Također, izloženost buci povećava rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije u oba spola.

Arterijska hipertenzija uzrokuje strukturne i funkcionalne promjene srca, a takve promjene zovemo hipertenzivnom bolesti srca. Jedan od lošijih prognostičkih čimbenika kod oboljelih od arterijske hipertenzije je pojava hipertrofije stijenke lijeve srčane klijetke i pad srčane funkcije, proširenje lijeve pretklijetke srca. Ove promjene na srcu pratimo ultrazvukom. One povećavaju kardiovaskularni rizik, osobito pojavu fibrilacije atrija (srčana aritmija koja povećava rizik od tromboembolijskih incidenata), zatajenja srca i ishemijskog moždanog udara. Žene imaju manje dimenzije korijena aorte u odnosu na muškarce, a u nekoliko kliničkih studija je nađena veća krutost uzlazne aorte i periferni vaskularni otpor kod žena.

Arterijska hipertenzija povećava KV rizik u oba spola. Nekoliko istraživanja je pokazalo da se KV rizik (rizik nastanka srčanog i moždanog udara, zatajenja srca) kod žena povećava na nižoj razini arterijskog tlaka u odnosu na muškarce. Povećan sistolički tlak je poznat značajan čimbenik rizika mortaliteta, osobito od kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija povećava rizik degenerativnih promjena na aortnom zalisku što dovodi do aortne stenoze kod starijih bolesnika. Arterijska hipertenzija je glavni čimbenik rizika pojave bolesti perifernih arterija u oba spola. Kod žena je periferna arterijska bolest češća u starijoj dobi i s prekomjernom tjelesnom težinom.

U terapiji arterijske hipertenzije također treba voditi računa o spolnim razlikama. Postoje razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova, a razlika se javlja u apsorpciji, metabolizmu i klirensu lijekova. Zbog interakcije spolnih hormona s enzimima koji sudjeluju u apsorpciji i metabolizmu lijekova može doći do promjene učinkovitosti lijekova i pojave nuspojava. Kod žena se češće javljaju nuspojave na antihipertenzivne lijekove. Prilikom uzimanja diuretika kod žena se češće javlja pad natrija, kalija i pojava srčanih aritmija. Pri uzimanju blokatora kalcijevih kanala češća je pojava perifernih edema, a pri uzimanju ACE inhibitora pojava kašlja kod žena. Kod muškaraca je češća pojava gihta prilikom uzimanja diuretika i erektilna disfunkcija prilikom uzimanja beta blokatora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hrana

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kronična bolest

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Testosteron

Problem s erekcijom i spolnim odnosom – molim Vaš savjet i stručno mišljenje

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Hipertrihoza

Hipertrihoza

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]