Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni post, koji se sastoji od izmjenjivanja razdoblja konzumacije hrane s razdobljima posta, koja mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Popularan oblik povremenog posta u posljednjih nekoliko godina je onaj koji smanjuje broj sati unosa hrane i produljuje sate posta svaki dan, poznat kao vremenski ograničena prehrana.

Povremeni post (intermittent fasting) i vremenski ograničeno hranjenje (time-restricted feeding) postaju sve popularnije strategije za promicanje zdravog načina života zbog brojnih koristi, uključujući gubitak kilograma, jačanje imuniteta, smanjenje rizika od nastanka šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma te usporavanje starenja. Istraživanja na životinjama ukazuju da povremeni post poboljšava metaboličko zdravlje, hormonalnu ravnotežu i otpornost na upale, dok kliničke studije ukazuju na povećanu osjetljivost na inzulin, smanjenje krvnog tlaka i poboljšanu regulaciju tjelesne mase. Dugoročne koristi na metaboličko zdravlje proizlaze iz poticanja autofagije, regeneracije stanica, promjene mikrobiote crijeva i smanjenja oksidativnog stresa, čineći ga sigurnom alternativom farmakoterapijama za održavanje zdravlja. Molekularni mehanizmi koji podupiru koristi posta uključuju ketogenezu, smanjenje upala i optimizaciju cirkadijalnog ritma. Post se pokazuje kao učinkovit alat za poboljšanje općeg zdravlja i produljenje životnog vijeka, ali zahtijeva daljnju evaluaciju u kontroliranim uvjetima.

Povremeni post kod naših mediteranskih susjeda Španjolaca

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Granadi  i Navarri pokazao je da je povremeni post (smanjenje broja sati unosa hrane i produljenje sati nekonzumiranja hrane) učinkovit način za mršavljenje i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja kod osoba koje se suočavaju s prekomjernom tjelesnom masom. Njihovo istraživanje otkriva da je konzumacija posljednjeg obroka prije 17 sati te preskakanje večere sigurna i učinkovita strategija za smanjenje potkožnog masnog tkiva na području abdomena, posebno nakon razdoblja prekomjernog unosa hrane, poput blagdana. U Španjolskoj prevalencija prekomjerne tjelesne mase i pretilosti doseže 70 % kod muškaraca i 50 % kod žena, što je povezano s brojnim metaboličkim poremećajima poput šećerne bolesti tipa 2 te eksponencijalno povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i određenih vrsta karcinoma. Ovo alarmantno povećanje tjelesne mase ne samo da utječe na kvalitetu života pojedinca, već predstavlja i veliki izazov za javnozdravstveni sustav. Znanstvenici intenzivno rade na uvođenju učinkovitih, ali jednostavnih strategija za rješavanje ovog problema, koji se sada smatra bolešću.

Istraživačka skupina istraživala je učinke 12-tjedne intervencije s tri različite strategije posta: rani post (unos hrane od 9:00 do 17:00), kasni post (14:00-22:00) i samostalno odabrani post, gdje su sudionici sami birali vrijeme unosa hrane (u prosjeku od 12:00 do 20:00). Svi sudionici također su podvrgnuti standardnom tretmanu, koji je uključivao program edukacije o mediteranskoj prehrani i zdravom načinu života. U ovom randomiziranom, kontroliranom, multicentričnom ispitivanju, provedenom u Granadi i Pamploni, sudjelovalo je ukupno 197 osoba (50 % žena) u dobi od 30 do 60 godina. Sudionici su nasumično raspoređeni u jednu od sljedećih grupa: standardni tretman (49 sudionika), rani post (49 sudionika), kasni post (52 sudionika) ili samostalno odabrani post (47 sudionika).

Rezultati istraživanja otkrivaju da povremeni post nije pokazao dodatne prednosti u smanjenju visceralne masnoće u odnosu na program prehrambene edukacije. Međutim, grupe koje su prakticirale post, bez obzira na vrijeme unosa hrane, postigle su veći gubitak mase, u prosjeku 3-4 kg, u usporedbi s grupom koja je nastavila s unosom hrane unutar razdoblja od najmanje 12 sati. Posebno, grupa s ranim postom značajnije je smanjila potkožno masno tkivo na području abdomena.

Istraživanje je također procjenjivalo razinu glukoze tijekom posta i 24-satno praćenje glukoze pomoću kontinuiranog monitora, koji su sudionici nosili 14 dana prije i nakon intervencije. Rezultati pokazuju da je grupa s ranim postom značajno poboljšala razinu glukoze tijekom posta i tijekom noći u usporedbi s ostalim grupama.

Zaključak

Ovi rezultati ukazuju da rani post može biti posebno koristan u optimizaciji regulacije glukoze, što može pomoći u prevenciji nastanka šećerne bolesti i poboljšanju metaboličkog zdravlja. Izbjegavanje hrane tijekom noći omogućuje tijelu više vremena za probavu, što omogućuje bolju regulaciju razine glukoze u krvi. Istraživači naglašavaju da su sve grupe posta imale visoku stopu pridržavanja i nisu zabilježene ozbiljne nuspojave. Povremeni post stoga se predstavlja kao sigurna i obećavajuća strategija za upravljanje tjelesnom masom i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.

Literatura:

  • Reddy, B. L., Reddy, V. S., &Saier, M. H., Jr (2024). Health Benefits of Intermittent Fasting. Microbialphysiology, 34(1), 142–152.
  • Dote-Montero, M., Clavero-Jimeno, A., Merchán-Ramírez, E., etal. (2025). Effects of early, late andself-selected time-restrictedeating on visceral adipose tissue and cardiometabolic health in participants with overweight or obesity: A randomized controlled trial. Nature Medicine, 31(1), 123-134.
  • Dote-Montero, M., Sanchez-Delgado, G., &Ravussin, E. (2022). Effects of Intermittent Fasting on Cardiometabolic Health: An Energy MetabolismPerspective. Nutrients, 14(3), 489.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ugljikohidrati

Još jedan razlog zašto popularne ekstremne dijete nisu dobra ideja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati […]

Low FODMAP

Što je „low FODMAP“ dijeta i kada se preporučuje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide te poliole. Jednostavnijim rječnikom, FODMAP je veliki razred različitih vrsta ugljikohidrata koji se sastoje od kraćih lanaca šećera koji se ne mogu u potpunosti apsorbirati u tankom crijevu. Uobičajenom prehranom unesemo između 15 i 30 g fermentabilnih ugljikohidrata svakog dana. Fermentabilni oligosaharidi su fruktooligosaharidi, inulin te […]

Kilogrami

Kvalitetnim snom do željene tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteŽelite li izgubiti više masnog tkiva? Zaboravite na čarobne napitke za ‘sagorijevanje kalorija’ te popularne rigorozne dijete i za početak si osigurajte 8 sati kvalitetnog sna i na taj način lakše ostvarite cilja.

Trudnoća

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Postoji li idealna dijeta

Znanstvenici usporedili dijete za mršavljenje i otkrili postoji li idealna dijeta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNajnovije istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nutrition bavilo se usporedbom najpopularnijih dijeta za mršavljenje s ciljem otkrivanja koje su dijete najuspješnije. U nastavku saznajte postoji li najbolja dijeta i je li to ketogena, bezglutenska dijeta ili povremeni post.

Mršavljenje

Kako smršaviti?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]