Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika.

U cilju redukcije tjelesne mase treba smanjiti energetski unos u organizam hranom: smanjenjem 1000 kcal dnevno postiže se gubitak 1 kg tjelesne mase tjedno. Dodatno tjelesna aktivnost povećava 4 do 8 puta potrošnju energije. Kombinacijom zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti (u skladu s mogućnostima svakog pojedinca) preporučuje se svima u cilju redukcije i održavanja normalne tjelesne mase.

Zagovara se holistički, individualan pristup osobama s debljinom ili preuhranjenošću. U liječenju trebaju biti uključeni timovi medicinskih stručnjaka: liječnici, psiholozi, nutricionisti, kineziolozi. Individualnim pristupom treba pronaći uzrok nastanka debljine i odrediti plan liječenja. Kod svake osobe s debljinom treba procijeniti KV čimbenike rizika, ustanoviti da li su prisutni komorbiditeti koje treba ciljano liječiti. U cilju usvajanja zdravih životnih navika važna je edukacija i stručno vođenje svakog pojedinca, praćenje kardiometaboličkih parametara. Svatko bi trebao dobiti personalizirani plan prehrane i tjelesne aktivnosti, psihološku podršku koja uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju. Preporuka je za odrasle osobe minimalno 150 minuta tjedno umjerene do intenzivne aerobne aktivnosti i 2 puta tjedno uvesti vježbe za osnaživanje mišića. Tjelesna aktivnost je važna u zdravom starenju. Američko društvo sportske medicine u cilju redukcije tjelesne mase preporučuje 225 do 420 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti, a u cilju održavanja tjelesne mase 150 do 250 minuta tjedno. Dnevni energetski kalorijski unos treba smanjiti za 500 do 1000 kcal. Prehrana treba biti mediteranskog tipa uz veći unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, ribe, meso peradi, nezasićenih masnoća, a izbjegavati rafinirane šećere i zasićene masti.

Osobama s ITM > 30 kg/m2 ili > 27 kg/m2 uz komorbiditete (šećerna bolest tip 2, arterijska hipertenzija, dislipidemija) ukoliko nisu postigle zadovoljavajući gubitak tjelesne mase preporučuje se farmakoterapija, odnosno jedan od dostupnih lijekova: liraglutid i semaglutid su GLP-1 agonisti (poboljšavaju kontrolu šećera u krvi povećavajući inzulinsku sekreciju i inhibiraju lučenje glukagona iz gušterače, te smanjuju apetit neurohormonalnom aktivacijom u mozgu). Ti lijekovi osobama s debljinom omogućavaju gubitak tjelesne mase i redukciju KV čimbenika rizika. U tijeku je istraživanje tirzepatida koji djeluje na GLP-1 i glukoza-inzulinski receptor. Očekuje se da će on imati snažniji utjecaj na smanjenje tjelesne mase u odnosu na prethodne lijekove.

Ukoliko sve navedene mjere nisu dovele do zadanih ciljeva u redukciji tjelesne mase, preporučuje se barijatrijska kirurgija, a koja koristi tri vrste kirurških zahvata: želučana premosnica, resekcija želuca, podvezivanje želuca.

Uz sve ove terapijske mjere liječenja debljine, najvažnija je prevencija. Važno je u najranijem djetinjstvu usvojiti zdrave životne navike. U razvijenim zemljama potiče se razvoj svijesti kod ljudi o kvalitetnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a u tome važnu ulogu ima i životni standard ljudi koji će im omogućiti da imaju dovoljno vremena i mogućnosti da primjenjuju sve zdrave navike. U cjelovitoj skrbi u prevenciji debljine važnu ulogu imaju politike vlada pojedinih država, edukativne i odgojne institucije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pretilost

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Tjelesna masa

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hipertenzija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Hrana

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Hrana

Hranjenje djeteta nakon operacije zbog hipertrofične stenoze pilorusa

Hrana

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje