Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika.

U cilju redukcije tjelesne mase treba smanjiti energetski unos u organizam hranom: smanjenjem 1000 kcal dnevno postiže se gubitak 1 kg tjelesne mase tjedno. Dodatno tjelesna aktivnost povećava 4 do 8 puta potrošnju energije. Kombinacijom zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti (u skladu s mogućnostima svakog pojedinca) preporučuje se svima u cilju redukcije i održavanja normalne tjelesne mase.

Zagovara se holistički, individualan pristup osobama s debljinom ili preuhranjenošću. U liječenju trebaju biti uključeni timovi medicinskih stručnjaka: liječnici, psiholozi, nutricionisti, kineziolozi. Individualnim pristupom treba pronaći uzrok nastanka debljine i odrediti plan liječenja. Kod svake osobe s debljinom treba procijeniti KV čimbenike rizika, ustanoviti da li su prisutni komorbiditeti koje treba ciljano liječiti. U cilju usvajanja zdravih životnih navika važna je edukacija i stručno vođenje svakog pojedinca, praćenje kardiometaboličkih parametara. Svatko bi trebao dobiti personalizirani plan prehrane i tjelesne aktivnosti, psihološku podršku koja uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju. Preporuka je za odrasle osobe minimalno 150 minuta tjedno umjerene do intenzivne aerobne aktivnosti i 2 puta tjedno uvesti vježbe za osnaživanje mišića. Tjelesna aktivnost je važna u zdravom starenju. Američko društvo sportske medicine u cilju redukcije tjelesne mase preporučuje 225 do 420 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti, a u cilju održavanja tjelesne mase 150 do 250 minuta tjedno. Dnevni energetski kalorijski unos treba smanjiti za 500 do 1000 kcal. Prehrana treba biti mediteranskog tipa uz veći unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, ribe, meso peradi, nezasićenih masnoća, a izbjegavati rafinirane šećere i zasićene masti.

Osobama s ITM > 30 kg/m2 ili > 27 kg/m2 uz komorbiditete (šećerna bolest tip 2, arterijska hipertenzija, dislipidemija) ukoliko nisu postigle zadovoljavajući gubitak tjelesne mase preporučuje se farmakoterapija, odnosno jedan od dostupnih lijekova: liraglutid i semaglutid su GLP-1 agonisti (poboljšavaju kontrolu šećera u krvi povećavajući inzulinsku sekreciju i inhibiraju lučenje glukagona iz gušterače, te smanjuju apetit neurohormonalnom aktivacijom u mozgu). Ti lijekovi osobama s debljinom omogućavaju gubitak tjelesne mase i redukciju KV čimbenika rizika. U tijeku je istraživanje tirzepatida koji djeluje na GLP-1 i glukoza-inzulinski receptor. Očekuje se da će on imati snažniji utjecaj na smanjenje tjelesne mase u odnosu na prethodne lijekove.

Ukoliko sve navedene mjere nisu dovele do zadanih ciljeva u redukciji tjelesne mase, preporučuje se barijatrijska kirurgija, a koja koristi tri vrste kirurških zahvata: želučana premosnica, resekcija želuca, podvezivanje želuca.

Uz sve ove terapijske mjere liječenja debljine, najvažnija je prevencija. Važno je u najranijem djetinjstvu usvojiti zdrave životne navike. U razvijenim zemljama potiče se razvoj svijesti kod ljudi o kvalitetnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a u tome važnu ulogu ima i životni standard ljudi koji će im omogućiti da imaju dovoljno vremena i mogućnosti da primjenjuju sve zdrave navike. U cjelovitoj skrbi u prevenciji debljine važnu ulogu imaju politike vlada pojedinih država, edukativne i odgojne institucije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Hrana

Hrana, jednjak i nelagoda – što je uzrok tome?

Kože

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNa kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Pretilost

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Hrana

Kolike su šanse da hrana iz jednjaka dođe u pluća ili se ponovno vrati u želudac?

Kelp alga

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteU doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute