Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika.

U cilju redukcije tjelesne mase treba smanjiti energetski unos u organizam hranom: smanjenjem 1000 kcal dnevno postiže se gubitak 1 kg tjelesne mase tjedno. Dodatno tjelesna aktivnost povećava 4 do 8 puta potrošnju energije. Kombinacijom zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti (u skladu s mogućnostima svakog pojedinca) preporučuje se svima u cilju redukcije i održavanja normalne tjelesne mase.

Zagovara se holistički, individualan pristup osobama s debljinom ili preuhranjenošću. U liječenju trebaju biti uključeni timovi medicinskih stručnjaka: liječnici, psiholozi, nutricionisti, kineziolozi. Individualnim pristupom treba pronaći uzrok nastanka debljine i odrediti plan liječenja. Kod svake osobe s debljinom treba procijeniti KV čimbenike rizika, ustanoviti da li su prisutni komorbiditeti koje treba ciljano liječiti. U cilju usvajanja zdravih životnih navika važna je edukacija i stručno vođenje svakog pojedinca, praćenje kardiometaboličkih parametara. Svatko bi trebao dobiti personalizirani plan prehrane i tjelesne aktivnosti, psihološku podršku koja uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju. Preporuka je za odrasle osobe minimalno 150 minuta tjedno umjerene do intenzivne aerobne aktivnosti i 2 puta tjedno uvesti vježbe za osnaživanje mišića. Tjelesna aktivnost je važna u zdravom starenju. Američko društvo sportske medicine u cilju redukcije tjelesne mase preporučuje 225 do 420 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti, a u cilju održavanja tjelesne mase 150 do 250 minuta tjedno. Dnevni energetski kalorijski unos treba smanjiti za 500 do 1000 kcal. Prehrana treba biti mediteranskog tipa uz veći unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, ribe, meso peradi, nezasićenih masnoća, a izbjegavati rafinirane šećere i zasićene masti.

Osobama s ITM > 30 kg/m2 ili > 27 kg/m2 uz komorbiditete (šećerna bolest tip 2, arterijska hipertenzija, dislipidemija) ukoliko nisu postigle zadovoljavajući gubitak tjelesne mase preporučuje se farmakoterapija, odnosno jedan od dostupnih lijekova: liraglutid i semaglutid su GLP-1 agonisti (poboljšavaju kontrolu šećera u krvi povećavajući inzulinsku sekreciju i inhibiraju lučenje glukagona iz gušterače, te smanjuju apetit neurohormonalnom aktivacijom u mozgu). Ti lijekovi osobama s debljinom omogućavaju gubitak tjelesne mase i redukciju KV čimbenika rizika. U tijeku je istraživanje tirzepatida koji djeluje na GLP-1 i glukoza-inzulinski receptor. Očekuje se da će on imati snažniji utjecaj na smanjenje tjelesne mase u odnosu na prethodne lijekove.

Ukoliko sve navedene mjere nisu dovele do zadanih ciljeva u redukciji tjelesne mase, preporučuje se barijatrijska kirurgija, a koja koristi tri vrste kirurških zahvata: želučana premosnica, resekcija želuca, podvezivanje želuca.

Uz sve ove terapijske mjere liječenja debljine, najvažnija je prevencija. Važno je u najranijem djetinjstvu usvojiti zdrave životne navike. U razvijenim zemljama potiče se razvoj svijesti kod ljudi o kvalitetnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a u tome važnu ulogu ima i životni standard ljudi koji će im omogućiti da imaju dovoljno vremena i mogućnosti da primjenjuju sve zdrave navike. U cjelovitoj skrbi u prevenciji debljine važnu ulogu imaju politike vlada pojedinih država, edukativne i odgojne institucije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mediteranska prehrana

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Trudnoća

Izostanak menstruacije dvije godine

Cink

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Klimatske promjene

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Uravnotežen obrok

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Hrana

Hrana, jednjak i nelagoda – što je uzrok tome?

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]