Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio salicilata u određenim namirnicama varira u odnosu na vrstu, dio biljke ili način uzgoja. Općenito govoreći, u skupinu namirnica s visokim udjelom salicilata pripadaju mahunarke, povrće, voće, neke žitarice, začini i začinsko bilje.
Činjenice o preosjetljivosti na salicilate
Određena istraživanja pokazuju kako salicilati iz hrane, čak i u malim količinama mogu imati blagotvorno djelovanje na zdravlje. U literaturi se spominju antikarcinogeno, antidijabetičko, antiviralno, neuroprotektivno i mnoga druga djelovanja salicilata na zdravlje. Osoba koja se hrani prehranom baziranom na namirnicama biljnog porijekla unosi svakodnevno gotovo jednaku količinu salicilata koju unese osoba na terapiji acetilsalicilnom kiselinom, a koju uzima za zaštitu zdravlja srca. Međutim, unatoč svojoj korisnoj ulozi u organizmu, salicilati kod nekih osoba izazivaju nepoželjne reakcije. Kod određenog postotka osoba prisutna je preosjetljivost na acetilsalicilnu kiselinu iz popularnog lijeka, kao i preosjetljivost na nesteroidne protuupalne lijekove koji mogu pogoršati astmu, rinosinusitis i urtikariju. Incidencija pojačane osjetljivosti na nesteroidne protuupalne lijekove i preosjetljivosti na salicilate iz prehrane nije poznata. Postoje podaci za Europu o prevalenciji dispneje uzorkovane lijekovima poput ibuprofena od 1,9%, dok respiratorna bolest koju pogoršava unos aspirina kod oboljelih od astme pogađa oko 7% stanovnika. Procjenjuje se da unos aspirina pogoršava simptome urtikarije kod 20 do 30% oboljelih koji se bore s urtikarijom. Pitanje pogoršava li unos salicilata prehranom simptome kod osoba s preosjetljivošću na lijekove poput acetilsalicilne kiseline i ibuprofena još uvijek je neodgovoreno, kao i može li prehrana s niskim udjelom salicilata pomoći osobama koje pate od ove preosjetljivosti. Europska akademija za alergije i kliničku imunologiju ne preporučuje prehranu bez salicilata kao suportivnu terapiju kod osoba s respiratornom bolesti koju pogoršavaju nesteroidni protuupalni lijekovi. Razlog tome je što za sada nemamo dovoljno dokaza koji ukazuju na učinkovitost takve prehrane, odnosno nadilazi li korist takvog načina hranjenja, u smislu poboljšanja kvalitete života, nedostatke koje ovakav restriktivan način prehrane donosi.
Istraživanje o utjecaju prehrane s niskim udjelom salicilata kod pojačane preosjetljivosti
Iskustveno je poznato da prehrana s niskim udjelom salicilata može značajno utjecati na kvalitetu života osoba sa simptomima preosjetljivosti na salicilate, a istraživanje objavljeno 2021. godine u časopisu Nutrients dalo je i dokaze u prilog ovoj tvrdnji. U istraživanju je sudjelovalo 30 ispitanika s upornim simptomima preosjetljivosti na salicilate poput rinitisa, astme i urtikarije unatoč farmakološkom liječenju i izbjeganju nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ispitanici su se tijekom 14 dana pridržavali personaliziranog plana prehrane s niskim udjelom salicilata. Ispitanici su dobili pisane preporuke za prehranu u obliku liste na kojoj je hrana podijeljena u dvije kategorije. U prvoj kategoriji svrstane su namirnice koje ne sadrže salicilate i koje se mogu konzumirati bez ograničenja poput prosa, ječma, pšenice, mesa peradi, ribe, jaja, mlijeka, maslaca, masti, oguljenih krušaka i određenih vrsta jabuka. U drugu kategoriju svrstane su namirnice koje sadrže salicilate i koje su podijeljene u one namirnice koje sadrže nizak udio salicilata te namirnice koje sadrže umjeren i visok udio salicilata koje bi trebalo potpuno izbjegavati. Namirnice koje sadrže nizak udio salicilata poput banana, vlasca, jabuka, limuna, kupusa mrkve, bundeve, luka, maslinova ulja, sira, jogurta, govedine i svinjetine dozvoljene su za konzumaciju no najviše 5 serviranja dnevno i ne više od jednog serviranja u jednom obroku. Namirnice s visokim udjelom salicilata koje su zabranjene na ovom režimu su začinsko bilje i drugi začini, jagode, grožđe, šljive, konzervirano i ukiseljeno povrće, cvjetača i prerađena hrana poput kobasica, gotovih umaka i gotovih obroka. Ukupna količina salicilata dnevno ne smije prelaziti 0,25 mg.
Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na dobrobit dijete
Rezultati istraživanja pokazali su da je kod 73,3% ispitanika došlo do značajnog smanjenja simptoma preosjetljivosti, dok je kod 13% zabilježeno umjereno poboljšanje simptoma, a kod 13% nije došlo do poboljšanja. Što je bio niži unos salicilata u prehrani, značajnije je bilo smanjenje simptoma pogotovo rinosinuitisa. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da prehrana s niskim udjelom salicilata može pomoći u otklanjaju neugodnih simptoma preosjetljivosti na salicilate, no s obzirom da se radi o istraživanju s malim brojem ispitanika do konačne odluke valja pričekati rezultate istraživanja s većim brojem ispitanika.
Literatura:
Kęszycka PK, Lange E, Gajewska D. Effectiveness of Personalized Low Salicylate Diet in the Management of Salicylates Hypersensitive Patients: Interventional Study. Nutrients. 2021;13(3):991. Published 2021 Mar 19. doi:10.3390/nu13030991
29.11.2023
