Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima, koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan je s istraživanjima na divljim životinjama poput ptica i krokodila kod kojih su primjećene promjene u reprodukciji uslijed izlaganju određenim sintetskim spojevima. Veliku pažnju privukla je i primjena analoga estrogena, dietilstilbetrola koji se sredinom prošlog stoljeća primjenjivao u liječenju prijetećeg spontanog pobačaja, osobito u SAD-u. Djevojčice majki koje su liječene ovim sintetskim estrogenom obolijevale su od adenokarcinoma i različitih malformacija reproduktivnog sustava.
Crna lista namirnica koje usporavaju rad štitnjače
Suvremeni koncept disruptora štitnjače obuhvaća sintetske spojeve, ali i biološki aktivne komponente hrane koje se mogu uplitati u rad hipotalamusa, hipofize i štitnjače. Ometanje biosinteze i izlučivanja hormona štitnjače, transporta, metabolizma i lokalnog djelovanja hormona također je područje djelovanja endokrinih disruptora. Goitrogeni spojevi, prirodni su spojevi koje nalazimo u namirnicama poput voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki imaju snažno blagotvorno djelovanje u organizmu, međutim, kada je u pitanju štitnjača, mogu onemogućavati rad enzima tiroidne peroksidaze, blokirati ulaz joda u štitnjaču i smanjivati razinu hormona TSH koji pomaže proizvesti hormone štitnjače. Tiroidna peroksidaza (TPO) je enzim koji pretvara jod iz plazme u aktivni oblik čijim vezanjem na protein tireoglobulin nastaju hormoni štitnjače T3 i T4. Goitrogene spojeve možemo podijeliti u tri skupine spojeva: goitrine, tiocijanate i flavonoide. Goitrini i tiocijanati nastaju u biljci u trenutku kada dođe do oštećenja biljke kada ih zarežemo nožem ili žvačemo. Flavonoidi se općenito smatraju zdravim antioksidansima koje bakterije u našim crijevima mogu pretvoriti u goitrogene spojeve. Namirnice koje se ističu sadržajem goitrogenih spojeva koji se upliću u rad enzima TPO su kupusnjače poput brokule, korabice, cvjetače, prokulica, rotkvica, kupusa i hrena. Na crnoj listi rada štitnjače nalaze se i soja te crni i zeleni čaj. Iako se ove namirnice mogu uplitati u rad štitnjače, odgovor na pitanje trebamo li se zabrinjavati oko njihovog unosa je ipak ne. Ove namirnice konzumirane u normalnim količinama sigurne su i za osobe s narušenom funkcijom štitnjače, a velike blagodati za zdravlje svakako nadmašuju mali rizik koje donose za rad štitnjače.
Dodaci prehrani koji ometaju rad štitnjače
Za određene dodatke prehrani smatra se kako imaju nepovoljno djelovanje na rad štitnjače zbog čega nose upozorenje da se ne preporučuju osobama s bolestima štitnjače. Radi se o biljkama: Bakopa monieri, algama Fucus i Laminaria i morskoj salati, magnolijii papru odnosno dodacima prehrani koji sadrže piperin iz papra. Ove se biljne vrste često nalaze u proizvodima koji se koriste kao pomoć kod mršavljenja često nazivani fat burnerima, a dolaze u kombinaciji s kofeinom, ekstraktom zelenog čaja i cimetom koji su također na popisu tvari koje mogu suprimirati rad štitnjače.
S druge strane, valja naglasiti kako neki dodaci prehrani imaju stimulativno djelovanje na štitnjaču pa su korisni kod njenog usporenog rada, a riječ je o mineralu selenu i omega-3 masnim kiselinama.
Kemikalije – plastifikatori i pesticidi
Na popisu neprijatelja štitnjače je i plastika odnosno plastične komponente koje cure u hranu iz konzervi hrane koje su s unutrašnje strane obložene plastičnim premazima, iz plastičnih posuda ako se hrana grije u njima ili se pohranjuje vruća ili iz PVC boca za pića i primjerice za ocat. Bisfenol A (BPA) i ftalati su najpoznatiji predstavnici, a neka istraživanja na životinjama povezala su unos ftalata s karcinomom štitnjače.
Pesticidi su kemijske tvari za koje je poznato da djeluju kao endokrini disruptori. Europska agencija za sigurnost hrane 2014. godine objavila je izvještaj u kojem je navedeno da je od 287 testiranih pesticida više od jedne trećine može negativno utjecati na rad štitnjače.
Hormoni štitnjače su ključni za neurološki razvoj u raznim fazama života i postoje dokazi da i niske doze ovih kemikalija, u dozama koje su uobičajene, imaju učinke na endokrini sustav, osobito u određenim razvojno ranjivim fazama, stoga najviše na oprezu moraju biti trudnice i mala djeca.
Literatura:
- Oliveira, K. J., Chiamolera, M. I., Giannocco, G., Pazos-Moura, C. C., & Ortiga-Carvalho, T. M. (2019). Thyroid function disruptors: from nature to chemicals, Journal of Molecular Endocrinology, 62(1), R1-R19.
13.11.2022
