Može li kava doprinijeti dugovječnosti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kava i sastojci kave u žarištu su interesa znanstvenika. Svakoga mjeseca objavi se na desetke znanstvenih radova o utjecaju kave na zdravlje čovjeka…

Kava i sastojci kave u žarištu su interesa znanstvenika. Svakoga mjeseca objavi se na desetke znanstvenih radova o utjecaju kave na zdravlje čovjeka, a rezultati istraživanja govore u prilog umjerenom ispijanju kave. Osim što povoljno djeluje na zdravlje čovjeka, kava već stoljećima ima važnu sociološku ulogu jer čini okosnicu druženja, stvaranja, razmišljanja. Sadrži globalno najkonzumiraniju psihoaktivnu supstanciju – kofein – koja je odgovorna za stimulativno i razbuđujuće djelovanje kave, a novija istraživanja u kavi su pronašla brojne biološki aktivne spojeve od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Štoviše, Amerikancima je kava glavni prehrambeni izvor antioksidansa.

Budući da sadrži toliko različitih tvari, konzumacija kave može imati raznoliko djelovanje na zdravlje. Brojne znanstvene studije provedene proteklih godina pokazale su povoljan utjecaj redovite umjerene konzumacije kave na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti te žučnih kamenaca, a ima povoljno djelovanje i na održanje adekvatne tjelesne mase. Kava i posebice kofein dobro su poznati sportašima. Istraživanja pokazuju da kofein pospješuje izdržljivost i sportsku izvedbu te se kava nekada preporučuje kao idealan stimulans prije tjelesne aktivnosti. Kofein stimulira mozak i središnji živčani sustav te  odgađa umor i stimulira mišićni rad.

Muškarci bolje podnose alkohol nego žene, ali isto ne vrijedi i za kofein. Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u dekofeiniziranoj kavi dok neki bez problema podnose velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju vrlo veliku ulogu u reakciji tijela na kofein. Kontracepcijske pilule i pušenje su bitni čimbenici; hormonalna kontracepcija usporava metabolizam kofeina pa je učinak intenzivniji, a pušači metaboliziraju kofein dvostruko brže. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan (što odgovara 3-5 šalica kave). Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.

Prema novijem istraživanju objavljenom u Annals of Internal Medicine, dnevni unos kave u količini od tri šalice je optimalan za smanjenje rizika od smrtnosti, dok je veći unos povezan s većim rizikom kod određene populacije.

 U istraživanju su korištene informacije dobivene unutar opsežne europske studije EPIC koja je obuhvatila 520 000 ispitanika starijih od 35 godina iz 10 zemalja Europske unije. Prehrambeno ponašanje, koje je obuhvatilo i konzumaciju kave, bilježeno je putem posebnih prehrambenih upitnika u kombinaciji s intervjuom. Količina konzumirane kave je bilježena u mililitrima. Tijekom šesnaestogodišnje studije umrlo je ukupno 42 000 ispitanika od različitih uzroka smrti. Rezultati su pokazali da žene i muškarci koji konzumiraju veću količinu kave imaju manji rizik od smrtnosti u odnosu na osobe koje ne konzumiraju kavu. Žene koje su unosile više kave dokazano su imale manji rizik za smrtnost od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Međutim, veća konzumacija kave kod žena je bila povezana i s većim rizikom od karcinoma jajnika. Dodatno, veća konzumacija kave kod žena i muškaraca bila je povezana s boljom funkcijom jetre, što je bilo vidljivo u zdravijem profilu metabolizma te boljem stanju imunosnog sustava, što se ogledalo u manjoj koncentraciji C reaktivnog proteina, lipoproteina i glikoliziranog hemoglobina.

Zaključno, znanstvenici pozivaju na oprez prilikom tumačenja rezultata same studije. Primjerice, volumen konzumirane kave nije direktno proporcionalan koncentraciji bioaktivnih komponenti što znači da Talijani, iako unose neupitno najmanji volumen napitka, ne unose nužno i najmanje blagotvornih spojeva. Drugi parametar koji se ne može eksperimentalno provjeriti je sociološki utjecaj ispijanja kave na opće zdravlje pojedinca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Kava, alkohol, čaj … Zašto mokrimo češće?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo iskusili kako mokrimo češće konzumiramo li kavu, alkoholna pića ili čaj.  Pored toga, svakim napitcima, a osobito alkoholnima, unosimo u organizam povećanu količinu tekućine. Radi li se o vinu (u bilo kojem obliku – a osobito o gemištima), žestokim alkoholnim pićima ili pivu ili čaju –  učestalije mokrenje je osobito naglašeno. No, bez […]

Kava

Trebamo li se bojati aluminija iz kave?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAluminij je postao nezamjenjiv materijal u svakodnevnom životu. Iako je ovaj metal treći najzastupljeniji element u zemljinoj kori, u ljudskom organizmu nema biološku funkciju već pokazuje visoku toksičnost. Udio aluminija među živim organizmima posljednjih se godina drastično povećao. Ljudi su svakodnevno u kontaktu s aluminijem i njegovim spojevima i to putem dezodoransa, cjepiva, lijekova, ambalaže […]

Kava

Da li je kava krivac za lupanje srca?

Trudnoća

Koliko je kava sigurna u trudnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnogima od nas, ispijanje kave je neizostavni ritual u danu koji uvelike utječe na naše raspoloženje, fokus i razinu energije. Međutim, već se godinama vode razne polemike je li uživanje u ovom popularnom napitku sigurno u trudnoći, odnosno kakav utjecaj može imati na zdravlje bebe, ali i buduće majke. Ispijanje kave u trudnoći Iako kava […]

Nutricionizam

Razbijanje mitova: smijem li piti kavu na prazan želudac?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAko ste jedan od onih koji ne mogu započeti dan bez svog mirisnog rituala, jutarnje kave, sigurno ste nebrojeno puta čuli kako ispijanje kave prije prvog jutarnjeg obroka nije preporučljivo za vaš želudac. No ima li u tome istine i slaže li se znanstvena zajednica s ovom tezom pročitajte u nastavku.

Kiselina

Imam žgaravicu, koji lijek mogu piti?

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]