Depresija u Parkinsonovoj bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Parkinsonova bolest i depresija često su združene, bilo da se depresija javlja premorbidno (mjesecima pa i godinama prije prvih motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti) ili komorbidno-saznanjem o dijagnozi ili razvojem same bolesti…

Parkinsonova bolest i depresija često su združene, bilo da se depresija javlja premorbidno (mjesecima pa i godinama prije prvih motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti) ili komorbidno-saznanjem o dijagnozi ili razvojem same bolesti.

Depresivni simptomi pojavljuju se u različitom stupnju, barem povremeno,  u otprilike polovice bolesnika  s Parkinsonovom bolešću i jedan su od najčešćih nemotoričkih simptoma bolesti. Postoji sve više dokaza da je depresija posljedica neurodegenerativnih procesa same bolesti, a ne samo reakcija na stres i invalidnost. Dokazano je da je stopa depresije u ovih bolenika viša u odnosu na bolesnike koji imaju druga oštećenja istog stupnja. Dijagnoza depresije predstavlja izazov zbog sličnost simptoma depresije i osnovne bolesti. Zbog toga depresija u Parkinsonovoj bolesti, na žalost,  često ostaje nedijagnosticirana i neliječena. Naime, taj tzv ”sindrom preklapanja” simptoma depresije i Parkinsonove bolesti  nastaje stoga što neki simptomi Parkinsnove bolesti mogu ”imitirati” depresiju. Dio bolesnika tako opisuje simptome koji su primarno slika osnovne neurološke bolesti jednako kao i simptome depresije-usporenost, apatija, opća slabost, sindrom kroničnog umora, poremećaji spavanja i dr. U nekih bolesnika potrebno je liječenje antidepresivima, uz pažljiv odabir lijeka. Nužno je usmjeriti fokus na bolje razumijevanje etiologije, kliničke manifestacije, dijagnozu i liječenje depresije u Parkinsonovoj bolesti, jer  ona predstavlja velik problem za bolesnika, a i obitelj, obzirom da značajno umanjuje kvalitetu života i može pogoršavati osnovnu  bolest.

Recentna istraživanja pokazuju da je učestalost depresije ”major”, tj. teške depresije  u Parkinsonovoj bolesti oko 5-20%, dok je  tzv. ”non-major” depresija  prisutna u ostalih oko 10-30% bolesnika, što čini ukupnu učestalost depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolešću oko 15-50%.

Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders IV-Text Revision (DSM-IV-TR) kriteriji za postavljanje dijagnoze ”velike” depresije su sniženo raspoloženje, smanjenje interesa i zadovoljstva, gubitak ili porast tjelesne težine, poremećaj spavanja, psihomotorni poremećaji, gubitak energije, osjećaj krivnje, slaba koncentracija, suicidalne ideje.

Depresija u Parkinsonovoj bolesti može biti komorbiditetna (zasebna bolest), ali i Parkinsonovom bolešću ”inducirana” depresija, kao i Parkinsonovom bolešću ”trigerirana” depresija. Naime, u nekih bolesnika depresija se javlja egzogeno, nakon saznanja o dijagnozi kronične progresivne bolesti, za koju za sada postoji samo simptomatsko liječenje, dok u nekih Parkinsonova bolest predstavlja ”otponac” za pojavu simptoma depresije.

Čimbenici rizika za nastanak depresije u Parkinsonovoj bolesti su: ranija osobna i obiteljska anamneza depresije, nastup bolesti u mlađoj dobi, atipični parkinsonizam, psihijatrijski komorbiditet (kognitivno oštećenje, psihoza, anksioznost, apatija, insomnija i dr.) te prisutnost tzv. ”sindroma kroničnog umora”.

Prepoznavanje simptoma depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolešću vrlo je važno, za što su potrebni temeljiti auto i heteroanamnestički podaci (od bolesnika i obitelji tj. njegovatelja), ispunjavanje adekvatnih upitnika te kada je potrebno konzultacija psihijatra. Svakom bolesniku neophodna je potpora (”support”)  liječnika i obitelji, a veliku važnost ima edukacija i savjetovanje, uključenje u specijalizirane udruge i grupe potpore. Uz redovitu tjelovježbu, šetnju, preporuča se i bavljenje drugim aktivnostima, kao što su joga, meditacija, thai chi, ples (posebice tango), muzikoterapija (Mozartova ”Mala noćna muzika”, Beethovenova  V, VII-drugi stavak, IX simfonija i dr.).

Dobrom  medikamentnom kontrolom osnovne bolesti i fizikalnom terapijom te redovitom tjelovježbom, u većine bolesnika značajno se poboljšavaju i simptomi depresije. Postoje naznake da dopaminski agonisti (lijekovi koji se koriste u liječenju Parkinsonove bolesti) imaju antidepresivni učinak. Ukoliko su simptomi depresije izraženi i perzistentni neophodno je uvođenje antidepresiva.

Studije o učinkovitosti, izboru, indikacijama i eventualnim kontaindikacijama u izboru antidepresiva u Parkinsonovoj bolesti još uvijek su bez preciznih i jednoznačnih preporuka, no u izboru je potrebno poštivati poznata načela.

Obzirom na potencijalne nuspojave, primarno kardiotoksičnost, triciklički antidepresivi su praktički opsolentni u terapiji depresije u ovoj bolesti, iako njihov antikolinergički učinak pozitivno djeluje na smanjenje simptoma Parkinsonove bolesti.

Bupropion, dualni inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina pokazao se učinkovitim antidepresivom u Parkinsonovoj bolesti prema nekim istraživanjima, no potrebne su dodatne potvrde.

Tetraciklički antidepresiv mirtazapin, po nekim istraživanjima ima učinak na smanjenje tremora u ekstrapiramidnim bolestima te na redukciju diskinezija. To ga, a uzimajući u obzir i njegov utjecaj na tjelesnu težinu, može činiti lijekom izbora u bolesnika s Parkinsonovom bolešću i depresijom, koji, primjerice, zbog jakih diskinezija i gastrointestinalnih smetnji, kao i depresije, imaju izrazito nisku tjelesnu težinu. Kod propisivanja važno je razmotriti ostalu antiparkinsonsku terapiju, obzirom na potencijalne interakcije i kontraindikacije zajedničke primjene.

S druge strane, obzirom na suprotan učinak bupropiona na tjelesnu težinu, ovaj bi antidepresiv mogao biti lijekom izbora u pretilih bolesnika s Parkinsonovom bolešću i depresijom, što sve ukazuje na  važnost multidisciplinarnog, multifaktorijalnog i individualnog pristupa izboru antidepresiva. Nadalje, važno je naglasiti da se neki antidepresivi, primjerice inhibitori monoamino oksidaze A (MAO-A) ne smiju primjenjivati  u bolesnika s Parkinsonovom bolešću koji već dobivaju slične lijekove (MAO-B inhibitore), zbog potencijalnih interakcija i nuspojava. Također, neki antidepresivi, primjerice fluoksetin i fluvoksamin ne smiju se davati istodobno sa selektivnim inhibitorima MAO-B-lijekovima koji se korite u liječenju Parkinsonove bolesti. Iako ima navoda da neki inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) mogu izazvati ili agravirati parkinsonizam, neke studije i iskustva ukazuju na korist od primjene ovih lijekova, bez značajnih nuspojava (primjerice sertralin, paroksetin, escitalopram, citalopram i dr.), no potrebne su precizne i klinički kontrolirane studije.

Sve navedeno ukazuje na važnost ranog prepoznavanja simptoma depresije u Parkinsonovoj bolesti i primjenu odgovarajućeg liječenja, uz poštivanje principa ”personalizirane” medicine temeljene na dokazima, tj. prilagođene svakom bolesniku.

Literatura

  • Telarović S, Telarović I, Begić D. Parkinsonova bolest i depresija. Socijalna psihijatrija 2011;39:243-8.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Olanzapin

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Nesanica

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]