Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Farmakološki tretmani

Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja.

Usprkos tome, upotreba litija je opala tijekom posljednja dva desetljeća. Danski istraživači izvijestili su o čak nižoj upotrebi, napominjući da je samo oko 7,5% početnih recepata za bipolarni poremećaj u Sjedinjenim Državama izdano za litij. I bez obzira na to koje lijekove pacijenti koriste, pridržavanje lijekova je problem. Samo oko 15% oboljelih od bipolarnog poremećaja uzima lijekove kako je propisano.

Čini se da postoji temeljna napetost između onoga što znanost pokazuje o učinkovitosti litija i percepcije među pacijentima i onima koji ga propisuju, koji vjeruju da to nije dovoljno dobar lijek zbog nuspojava ili da su noviji antipsihotici bolji (Lars Vedel Kessing u International Journal of Bipolar Disorders).

Poznato je da litij ima neuroprotektivne, protuupalne i antioksidativne učinke (Keiichiro Nishida i kolege s Medicinskog i farmaceutskog sveučilišta u Osaki, u Journal of Psychiatric Research), uz napomenu kako nisu identificirani lijekovi s jasnim neuroprotektivnim učincima sličnim litiju.

Nishida je zabilježio sedam lijekova koji su u kliničkim ispitivanjima za liječenje bipolarnog poremećaja, uključujući nove lijekove kao što je NRX-101, kojemu je FDA dodijelila oznaku revolucionarne terapije. Eksperimentalni lijek je kombinacija fiksne doze d-cikloserina i lurasidona za suicidalne misli kod bipolarnog poremećaja.

Deksmedetomidin, odobren 1999. godine za sedaciju, trenutno se nalazi u fazi 3 ispitivanja kao sublingvalni film (BXCL501) za akutnu agitaciju.

Drugi prospektivni tretmani uključuju psilocibin, koji je u maloj otvorenoj studiji objavljenoj 2023. u JAMA Psychiatry pokazao povezanost s remisijom kod pacijenata s bipolarnim poremećajem tipa II u kombinaciji s psihoterapijom. Ketamin, anestetik koji se koristi kao antidepresiv, također se smatra sigurnim i učinkovitim za bipolarni poremećaj koji je otporan na liječenje.

Nierenberg i njegov tim dobili su potporu od Instituta za istraživanje ishoda usmjerenog na pacijenta za usporedbu sigurnosti i učinkovitosti kariprazina, lurasidona, kvetiapina i kombinacije aripiprazola i escitaloprama.

Svakako je važno napomenuti i ulogu nefarmakoloških, odnosno psihoterapijskih metoda liječenja u liječenju ovog poremećaja, uz ordiniranu farmakoterapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrijski poremećaji

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMale nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Tjelesni dismorfni poremećaj

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Psihoterapija

Neugodne misli – što mi je činiti?

Liječenje depresije

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUčestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?