Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Farmakološki tretmani

Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja.

Usprkos tome, upotreba litija je opala tijekom posljednja dva desetljeća. Danski istraživači izvijestili su o čak nižoj upotrebi, napominjući da je samo oko 7,5% početnih recepata za bipolarni poremećaj u Sjedinjenim Državama izdano za litij. I bez obzira na to koje lijekove pacijenti koriste, pridržavanje lijekova je problem. Samo oko 15% oboljelih od bipolarnog poremećaja uzima lijekove kako je propisano.

Čini se da postoji temeljna napetost između onoga što znanost pokazuje o učinkovitosti litija i percepcije među pacijentima i onima koji ga propisuju, koji vjeruju da to nije dovoljno dobar lijek zbog nuspojava ili da su noviji antipsihotici bolji (Lars Vedel Kessing u International Journal of Bipolar Disorders).

Poznato je da litij ima neuroprotektivne, protuupalne i antioksidativne učinke (Keiichiro Nishida i kolege s Medicinskog i farmaceutskog sveučilišta u Osaki, u Journal of Psychiatric Research), uz napomenu kako nisu identificirani lijekovi s jasnim neuroprotektivnim učincima sličnim litiju.

Nishida je zabilježio sedam lijekova koji su u kliničkim ispitivanjima za liječenje bipolarnog poremećaja, uključujući nove lijekove kao što je NRX-101, kojemu je FDA dodijelila oznaku revolucionarne terapije. Eksperimentalni lijek je kombinacija fiksne doze d-cikloserina i lurasidona za suicidalne misli kod bipolarnog poremećaja.

Deksmedetomidin, odobren 1999. godine za sedaciju, trenutno se nalazi u fazi 3 ispitivanja kao sublingvalni film (BXCL501) za akutnu agitaciju.

Drugi prospektivni tretmani uključuju psilocibin, koji je u maloj otvorenoj studiji objavljenoj 2023. u JAMA Psychiatry pokazao povezanost s remisijom kod pacijenata s bipolarnim poremećajem tipa II u kombinaciji s psihoterapijom. Ketamin, anestetik koji se koristi kao antidepresiv, također se smatra sigurnim i učinkovitim za bipolarni poremećaj koji je otporan na liječenje.

Nierenberg i njegov tim dobili su potporu od Instituta za istraživanje ishoda usmjerenog na pacijenta za usporedbu sigurnosti i učinkovitosti kariprazina, lurasidona, kvetiapina i kombinacije aripiprazola i escitaloprama.

Svakako je važno napomenuti i ulogu nefarmakoloških, odnosno psihoterapijskih metoda liječenja u liječenju ovog poremećaja, uz ordiniranu farmakoterapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrijski poremećaji

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMale nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Tjelesni dismorfni poremećaj

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Psihoterapija

Neugodne misli – što mi je činiti?

Liječenje depresije

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUčestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?