Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta

2. Bipolarni afektivni poremećaj

Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se vidi samo kod manije. Smanjena potreba za snom nije sinonim za nesanicu. To je stanje u kojem pojedinac može skratiti svoje vrijeme spavanja, barem donekle, bez ikakvog oštećenja funkcije ili kvalitete života.

Nasuprot tome, nesanica je stanje u kojem pojedinci doživljavaju poremećaje u funkciji i/ili kvaliteti života zbog nemogućnosti spavanja unatoč tome što imaju odgovarajuću priliku za to. Može doći do dijagnostičke zabune jer osobe s manijom mogu imati poteškoća s problemima spavanja poput pacijenata s nesanicom. Međutim, u slučaju maničnih pacijenata ovaj problem nastaje jer pokušavaju spavati više od količine koja im je potrebna. Dok pacijenti s nesanicom ne mogu spavati dovoljno da bi se osjećali oporavljenima unatoč svojim naporima da to učine.

Tijekom depresivne faze bipolarnog poremećaja, najčešća pritužba na spavanje je hipersomnija, koja se obično javlja češće u onih s bipolarnom depresijom nego u unipolarnoj depresiji (pacijenti koji imaju izraženu samo depresivnu, bez manične ili hipomanične faze). Jedno istraživanje provedeno kako bi se utvrdilo postoje li objektivni dokazi dnevne pospanosti u bolesnika s bipolarnim poremećajem depresije korištenjem višestrukog testa latencije spavanja nije pokazalo klinički značajnu pospanost.

Zanimljivo je da su promjene u spavanju uočene polisomnografijom kod pacijenata s bipolarnom manijom usporedive s onim uočenim kod onih s velikim depresivnim poremećajem. To može ukazivati ​​na to da postoji zajednička patofiziologija velikog depresivnog poremećaja-a i bipolarne manije. Međutim, važno je imati na umu da se ovi polisomnografski nalazi također vide kod osoba s drugim psihijatrijskim stanjima i stoga ne moraju odražavati specifične patofiziološke mehanizme.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravlje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Nikotin

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

San

Zašto ne mogu normalno spavati unatoč terapiji za anksioznost?

San

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Psihoterapija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Spavanje

Napad panike i spavanje – što mi savjetujete’

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?