Tumačenje EEG nalaza

Poštovani, molila bih ako mi možete prokomentirati nalaz EEG s obzirom da čekam termin kod neurologa, danas me naručila liječnica opće prakse nakon što je vidjela nalaz. Poslala me na EEG radi glavobolja.
Niskovoltažna cerebralna aktivnost je u srednje brzoj frekvenciji i ne blokira se otvaranjem očiju. Sporije aktivnosti (6-7 Hz) interponiraju se lijevo postranično i straga. Paroksizama nema. FAS, HV: bez drugih promjena. Nalaz je niskovoltažan i ubrzan te dizritmički promijenjen, lijevo temporo-okcipitalno.
Hvala i lijep pozdrav!

15.8.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su cijelo vrijeme, čak i tijekom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost tih stanica. Promjene u EEG-u mogu ukazivati na trenutnu jaču podražljivost mozga, što se slikovito može opisati kao povremeno ubrzano “strujanje” između živčanih stanica. EEG prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, a nalaz se može mijenjati ovisno o stanju osobe (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i dr.). Zbog toga ista osoba u različitim okolnostima može imati različit EEG nalaz.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija. Alfa frekvencija odnosi se na valove koji se normalno javljaju kada smo opušteni i zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi se mogu vidjeti kod osoba s epilepsijom kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica. Osim beta ritma, u EEG-u se mogu pojaviti i tzv. spori valovi frekvencije od 4 do 7 Hz, koji se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10 % EEG zapisa.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničku važnost u dijagnostici i praćenju epilepsije, dok je kod drugih neuroloških poremećaja manje specifična i stoga klinički manje značajna. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]
Neurologija

Dugotrajne vrtoglavice unatoč urednim nalazima – mogući uzroci

Glavobolja

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]
Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]
Neurologija

MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]
Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]
Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]
Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Neurologija

Hitna važnost pregleda nakon simptoma TIA napada

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]