Tumačenje EEG nalaza

Poštovani, molila bih ako mi možete prokomentirati nalaz EEG s obzirom da čekam termin kod neurologa, danas me naručila liječnica opće prakse nakon što je vidjela nalaz. Poslala me na EEG radi glavobolja.
Niskovoltažna cerebralna aktivnost je u srednje brzoj frekvenciji i ne blokira se otvaranjem očiju. Sporije aktivnosti (6-7 Hz) interponiraju se lijevo postranično i straga. Paroksizama nema. FAS, HV: bez drugih promjena. Nalaz je niskovoltažan i ubrzan te dizritmički promijenjen, lijevo temporo-okcipitalno.
Hvala i lijep pozdrav!

15.8.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su cijelo vrijeme, čak i tijekom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost tih stanica. Promjene u EEG-u mogu ukazivati na trenutnu jaču podražljivost mozga, što se slikovito može opisati kao povremeno ubrzano “strujanje” između živčanih stanica. EEG prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, a nalaz se može mijenjati ovisno o stanju osobe (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i dr.). Zbog toga ista osoba u različitim okolnostima može imati različit EEG nalaz.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija. Alfa frekvencija odnosi se na valove koji se normalno javljaju kada smo opušteni i zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi se mogu vidjeti kod osoba s epilepsijom kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica. Osim beta ritma, u EEG-u se mogu pojaviti i tzv. spori valovi frekvencije od 4 do 7 Hz, koji se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10 % EEG zapisa.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničku važnost u dijagnostici i praćenju epilepsije, dok je kod drugih neuroloških poremećaja manje specifična i stoga klinički manje značajna. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Tjelovježba

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]
faktori rizika

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]
Nalaz

Kako mogu dostaviti nalaz vratne kralježnice kako biste dali svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako protumačiti nespecifični T2/FLAIR hiperintenzitet bijele tvari na MR mozga uz vrtoglavice i stabilan nalaz?

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]
Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]
Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute
Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]
Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]