Tumačenje EEG nalaza

Poštovani, molila bih ako mi možete prokomentirati nalaz EEG s obzirom da čekam termin kod neurologa, danas me naručila liječnica opće prakse nakon što je vidjela nalaz. Poslala me na EEG radi glavobolja.
Niskovoltažna cerebralna aktivnost je u srednje brzoj frekvenciji i ne blokira se otvaranjem očiju. Sporije aktivnosti (6-7 Hz) interponiraju se lijevo postranično i straga. Paroksizama nema. FAS, HV: bez drugih promjena. Nalaz je niskovoltažan i ubrzan te dizritmički promijenjen, lijevo temporo-okcipitalno.
Hvala i lijep pozdrav!

15.8.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su cijelo vrijeme, čak i tijekom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost tih stanica. Promjene u EEG-u mogu ukazivati na trenutnu jaču podražljivost mozga, što se slikovito može opisati kao povremeno ubrzano “strujanje” između živčanih stanica. EEG prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, a nalaz se može mijenjati ovisno o stanju osobe (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i dr.). Zbog toga ista osoba u različitim okolnostima može imati različit EEG nalaz.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija. Alfa frekvencija odnosi se na valove koji se normalno javljaju kada smo opušteni i zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi se mogu vidjeti kod osoba s epilepsijom kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica. Osim beta ritma, u EEG-u se mogu pojaviti i tzv. spori valovi frekvencije od 4 do 7 Hz, koji se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10 % EEG zapisa.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničku važnost u dijagnostici i praćenju epilepsije, dok je kod drugih neuroloških poremećaja manje specifična i stoga klinički manje značajna. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Poremećaji govora u neurološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Neurologija

Što znači T2 hipointenzitet u malom mozgu na MR-u vratne kralježnice i treba li učiniti dodatnu obradu?

Neurologija shutterstock_2760593829

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]