Čovjek poznaje pčele još od najstarijih vremena. Naš drevni predak, lovac-sakupljač u šupljem je drveću i pećinama otkrio pčele i med. No, do meda se nikada nije lako dolazilo jer su pčele oduvijek branile svoje nastambe.
Čovjek poznaje pčele još od najstarijih vremena. Naš drevni predak, lovac-sakupljač u šupljem je drveću i pećinama otkrio pčele i med. No do meda se nikada nije lako dolazilo jer su pčele oduvijek branile svoje nastambe. Kada je čovjek otkrio vatru, olakšao je i pljačkanje pčela. Kroz vijekove med je bio vrhunska poslastica i lijek, a mitologija kaže da je bio hrana bogovima.
Veliku su pažnju privlačile neke zagonetne pojave u pčelinjem životu. Kako je moguće da pčele iz ličinke koja je određena za radilicu mogu uzgojiti maticu? Što utječe na to da se radilici razviju organi za rad, a spolni organi zakržljaju? Kod matice je upravo obrnuto. Radilica treba za svoj razvoj 21 dan, a matica se izlegne već za 16 dana. Radilica ljeti živi 5-6 tjedana, a matica po nekoliko godina. Napori koje matica napravi leženjem jaja doista su fascinantni. Sve se to može pripisati jedino hrani kojom pčele hrane ličinku određenu za maticu, a i samu maticu čitavog njezina života. Matica je u odnosu na ostale pčele do 60% veća, živi 50 puta dulje i može dati čak 2000 jajašaca dnevno. Može se reći da je upravo matična mliječ zaslužna za njen razvitak, veliku reproduktivnu sposobnost i dugovječnost.
Matična mliječ se stvara u žlijezdi pčela radilica, a proizvode je samo mlade pčele radilice prvih 14 dana poslije leženja. Gusta je poput vrhnja, kiselkastog i pomalo trpkog okusa te je žućkaste boje.
Matična mliječ je gusta, homogena supstanca bijele do blijedožućkaste boje i vrlo složenog kemijskog sastava. Najveći dio zauzima voda (50-60%) zatim slijede proteini (18%), ugljikohidrati (15%), lipidi (3-6%), minerali (1,5%) i vitamini (B-kompleks). Mnoge biološki aktivne supstance matične mliječi uzrokuju povoljne fiziološke učinke u organizmu. 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) je nezasićena masna kiselina karakteristična za matičnu mliječ koja za sada nije pronađena drugdje u prirodi. Pripisuju joj se farmakološki učinci kao što je antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunološkog sustava. Iz tih je razloga matična mliječ široko komercijalno rasprostranjena te se po cijelom svijetu koristi u medicinske svrhe.
Osim u medicini, matična mliječ se koristi i u sklopu „anti-aging“ terapije, jer se pokazalo da 10-HDA ima ulogu u poticanju sinteze kolagena koji se smatra čuvarom mladosti. Posebno valja istaknuti utjecaj matične mliječi na lipide krvne plazme. Istraživanja pokazuju kako ima sposobnost smanjiti ukupnu razinu kolesterola, ali i razinu „lošeg“ kolesterola u krvi čime pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti. Povoljan utjecaj na organizam ima i zbog snažnog antioksidativnog djelovanja. Neutralizacijom štetnog djelovanja slobodnih radikala sprječava oksidaciju biomolekula (lipida, proteina i DNA) čime štiti od raznih bolesti poput ateroskleroze, hipertenzije, dijabetesa i starenja. Osim znanstvenih dokaza i iskustvo potvrđuje blagotvorne učinke matične mliječi. Poznata je tradicionalna terapijska pomoć kod mnogih stanja kao što su anemija, astma, menstrualni bolovi, artritis i sterilitet. Neka istraživanja ukazuju da bi mogla pomoći u poboljšanju apetita, koncentracije, pamćenja i psihofizičke izdržljivosti kod ljudi. Matična mliječ ima i baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator, a preporučuje se za jačanje apetita i otpornosti organizma.
23.12.2015
