Stres kao adaptacijski mehanizam – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.

Dobro su već poznati i opisani negativni učinci stresa, no pitanje je može li stres imati i svoj pozitivan učinak? Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.
Više je poznatih i dokazanih pozitivnih učinaka stresa. Jedan od pozitivnih učinaka je poticajni učinak na rad mozga, tako da niske razine stresora stimuliraju proizvodnju neurotrofina i osnažuju konekcije između neurona u mozgu. Stres također kratkotrajno poboljšava imunitet dodatnom proizvodnjom interleukina. Isto tako stres nas može motivirati na uspjeh, poticati na učinkovitije, brže i produktivnije nošenje sa situacijama koje mogu biti preplavljujuće. Omogućuje nam da se uz pojačan osjećaj svjesnosti potpuno predamo određenoj aktivnosti. Ono što je posebno važno s psihološkog aspekta jest da stres omogućuje razvoj i poboljšanje naše otpornosti. Naime, učenje o nošenju sa stresnim situacijama pomaže u boljem nošenju s nekim budućim situacijama, koje su neminovne tijekom života, a ponavljano izlaganje stresnim događajima predstavlja mogućnost za razvoj fizičkog i psihološkog osjećaja kontrole.
Različite su definicije otpornosti, a neke od njih navest su ovdje. Prema Wright i Masten otpornost je obrazac pozitivne adaptacije u kontekstu nepovoljnih okolnosti. Prema drugim autorima (Stanton-Salazar & Spina) otpornost predstavlja skup unutarnjih resursa, socijalnih kompetencija i kulturalnih strategija koji pojedincima omogućuju ne samo preživjeti, oporaviti se ili čak napredovati nakon stresnih događaja, već i izvući najbolje iz iskustva kako bi poboljšali kasnije funkcioniranje. Otpornost se također može promatrati kao proces, sposobnost ili rezultat uspješne prilagodbe u svjetlu izazovnih ili prijetećih okolnosti (Veselksa, Geckova, Orosova, Gajdosova, van Dijk, & Reijneveld).
Otpornost uključuje prevladanje poteškoća ili učinkovito funkcioniranje usprkos izloženosti stresnim okolnostima i/ili unutarnjem distresu. Čimbenici otpornosti oslanjaju se na crte ličnosti, biološku podlogu, socijalnu podršku, ranija iskustva i/ili određene urođene osobine. Isto tako otpornost predstavlja sposobnost kontinuiranog uključivanja u smislene aktivnosti koje promiču sadašnju i buduću kvalitetu života i zdravlja, usprkos tome što mogu biti prisutni nelagoda i distres, a usko je vezan uz konstrukt psihološke fleksibilnosti. Psihološka fleksibilnost odnosi se na sposobnost djelovanja u skladu s vrijednostima i dugoročnim ciljevima premda su istovremeno prisutni i rizični čimbenici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres

Stres i frekvencija srca – molim Vaše stručno mišljenje

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Nikotin

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute