Stres kao adaptacijski mehanizam – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.

Dobro su već poznati i opisani negativni učinci stresa, no pitanje je može li stres imati i svoj pozitivan učinak? Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.
Više je poznatih i dokazanih pozitivnih učinaka stresa. Jedan od pozitivnih učinaka je poticajni učinak na rad mozga, tako da niske razine stresora stimuliraju proizvodnju neurotrofina i osnažuju konekcije između neurona u mozgu. Stres također kratkotrajno poboljšava imunitet dodatnom proizvodnjom interleukina. Isto tako stres nas može motivirati na uspjeh, poticati na učinkovitije, brže i produktivnije nošenje sa situacijama koje mogu biti preplavljujuće. Omogućuje nam da se uz pojačan osjećaj svjesnosti potpuno predamo određenoj aktivnosti. Ono što je posebno važno s psihološkog aspekta jest da stres omogućuje razvoj i poboljšanje naše otpornosti. Naime, učenje o nošenju sa stresnim situacijama pomaže u boljem nošenju s nekim budućim situacijama, koje su neminovne tijekom života, a ponavljano izlaganje stresnim događajima predstavlja mogućnost za razvoj fizičkog i psihološkog osjećaja kontrole.
Različite su definicije otpornosti, a neke od njih navest su ovdje. Prema Wright i Masten otpornost je obrazac pozitivne adaptacije u kontekstu nepovoljnih okolnosti. Prema drugim autorima (Stanton-Salazar & Spina) otpornost predstavlja skup unutarnjih resursa, socijalnih kompetencija i kulturalnih strategija koji pojedincima omogućuju ne samo preživjeti, oporaviti se ili čak napredovati nakon stresnih događaja, već i izvući najbolje iz iskustva kako bi poboljšali kasnije funkcioniranje. Otpornost se također može promatrati kao proces, sposobnost ili rezultat uspješne prilagodbe u svjetlu izazovnih ili prijetećih okolnosti (Veselksa, Geckova, Orosova, Gajdosova, van Dijk, & Reijneveld).
Otpornost uključuje prevladanje poteškoća ili učinkovito funkcioniranje usprkos izloženosti stresnim okolnostima i/ili unutarnjem distresu. Čimbenici otpornosti oslanjaju se na crte ličnosti, biološku podlogu, socijalnu podršku, ranija iskustva i/ili određene urođene osobine. Isto tako otpornost predstavlja sposobnost kontinuiranog uključivanja u smislene aktivnosti koje promiču sadašnju i buduću kvalitetu života i zdravlja, usprkos tome što mogu biti prisutni nelagoda i distres, a usko je vezan uz konstrukt psihološke fleksibilnosti. Psihološka fleksibilnost odnosi se na sposobnost djelovanja u skladu s vrijednostima i dugoročnim ciljevima premda su istovremeno prisutni i rizični čimbenici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Srce

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Poremećaj spavanja

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Stres

Da li bih trebala ponoviti posjet kardiologu ili da sve prepišem umoru i stresu?

Nikotin

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]