Stres kao adaptacijski mehanizam – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.

Dobro su već poznati i opisani negativni učinci stresa, no pitanje je može li stres imati i svoj pozitivan učinak? Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.
Više je poznatih i dokazanih pozitivnih učinaka stresa. Jedan od pozitivnih učinaka je poticajni učinak na rad mozga, tako da niske razine stresora stimuliraju proizvodnju neurotrofina i osnažuju konekcije između neurona u mozgu. Stres također kratkotrajno poboljšava imunitet dodatnom proizvodnjom interleukina. Isto tako stres nas može motivirati na uspjeh, poticati na učinkovitije, brže i produktivnije nošenje sa situacijama koje mogu biti preplavljujuće. Omogućuje nam da se uz pojačan osjećaj svjesnosti potpuno predamo određenoj aktivnosti. Ono što je posebno važno s psihološkog aspekta jest da stres omogućuje razvoj i poboljšanje naše otpornosti. Naime, učenje o nošenju sa stresnim situacijama pomaže u boljem nošenju s nekim budućim situacijama, koje su neminovne tijekom života, a ponavljano izlaganje stresnim događajima predstavlja mogućnost za razvoj fizičkog i psihološkog osjećaja kontrole.
Različite su definicije otpornosti, a neke od njih navest su ovdje. Prema Wright i Masten otpornost je obrazac pozitivne adaptacije u kontekstu nepovoljnih okolnosti. Prema drugim autorima (Stanton-Salazar & Spina) otpornost predstavlja skup unutarnjih resursa, socijalnih kompetencija i kulturalnih strategija koji pojedincima omogućuju ne samo preživjeti, oporaviti se ili čak napredovati nakon stresnih događaja, već i izvući najbolje iz iskustva kako bi poboljšali kasnije funkcioniranje. Otpornost se također može promatrati kao proces, sposobnost ili rezultat uspješne prilagodbe u svjetlu izazovnih ili prijetećih okolnosti (Veselksa, Geckova, Orosova, Gajdosova, van Dijk, & Reijneveld).
Otpornost uključuje prevladanje poteškoća ili učinkovito funkcioniranje usprkos izloženosti stresnim okolnostima i/ili unutarnjem distresu. Čimbenici otpornosti oslanjaju se na crte ličnosti, biološku podlogu, socijalnu podršku, ranija iskustva i/ili određene urođene osobine. Isto tako otpornost predstavlja sposobnost kontinuiranog uključivanja u smislene aktivnosti koje promiču sadašnju i buduću kvalitetu života i zdravlja, usprkos tome što mogu biti prisutni nelagoda i distres, a usko je vezan uz konstrukt psihološke fleksibilnosti. Psihološka fleksibilnost odnosi se na sposobnost djelovanja u skladu s vrijednostima i dugoročnim ciljevima premda su istovremeno prisutni i rizični čimbenici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Stres

Stres i frekvencija srca – molim Vaše stručno mišljenje

Nesanica

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]