Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa:

– tjelesnom aktivnosti

– izloženosti svjetlu

– glasnom bukom

– jakim mirisima.

Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih obaveza.

Koje su vrste migrena?

Migrena može biti praćena s aurom ili može biti bez aure. Aura je faza migrene prije početka glavobolje.

Postoji nekoliko vrsta migrena. Neke od migrena su:

– migrene u djece (abdominalna migrena)

– hemiplegična migrena

– menstrualna migrena

Koliko se često javlja migrena?

Migrene su česte. Studije pokazuju da otprilike 12% populacije ima migrenu.

Koje su faze migrene?

Postoje četiri faze ili stadija migrene:

Prodrom: Prva faza počinje do 24 sata prije nego što se osjeti glavobolja.

Aura: Aura je skupina senzornih, motoričkih i/ili govornih simptoma koji su upozorenje da će javiti migrenska glavobolja. Faza aure može trajati čak 60 minuta ili samo pet.

Glavobolja: migrenska glavobolja traje između četiri do 72 sata.

Postdrom: Postdrom faza obično traje od nekoliko sati do 48 sati. Simptomi su slični mamurluku izazvanom alkoholom.

Simptomi migrene

Simptomi migrene razlikuju se ovisno o stadiju. Svaka je migrena drugačija i ne mora se razvijati kroz sva četiri stadija.

U prodromne simptome ubrajaju se promjene raspoloženja, poteškoće s koncentracijom, problemi sa spavanjem, umor, mučnina, povećana glad i žeđ i učestalo mokrenje.

Simptomi aure obuhvaćaju slabost mišića, promjene vida, zujanje u ušima, osjetljivost na dodir, utrnulost, poteškoće u govoru ili koncentraciji.

Kada se razvija glavobolja bol postupno postaje sve intenzivnija. Bolesnici obično opisuju bol kao pulsiranje. Može zahvatiti jednu stranu glave ili obje. Može se pojaviti s drugim simptomima kao što su:

– mučnina i povraćanje

– osjetljivost na svjetlo, zvuk i mirise.

Simptomi prodorma obuhvaćaju umor, osjetljivost na svjetlo i zvuk, poteškoće s koncentracijom, mučninu i vrtoglavicu.

Učestalost napada migrene razlikuje se od osobe do osobe. Migrena se javlja u različitim frekvencijama od jednog napada godišnje do jednog napada tjedno. U prosjeku, većina ljudi ima dva do četiri napada mjesečno. Napadi migrene najčešći su ujutro. Većina napada migrene je nepredvidiva, ali ponekad bolesnik može predvidjeti kada će se migrena dogoditi, primjerice prije menstruacije ili nakon stresa.

Što uzrokuje migrenu?

Nije poznat točan uzrok migrene, ali studije pokazuju da genetika igra ulogu. Žene su češće pogođene migrenom od muškaraca. Tijekom glavobolje specifični živci u krvnim žilama šalju signale boli mozgu što o oslobađa upalne tvari. Pojedine stvari (okidači) uzrokuje početak simptoma. Neki od najčešćih okidača su:

– Stres i nikotin.

– Hormonalne promjene. Fluktuacije estrogena, poput onih prije ili tijekom menstruacije, trudnoće i menopauze, uzrokuju glavobolje kod mnogih žena. Hormonalni lijekovi, poput oralnih kontraceptiva, također mogu pogoršati migrene. Neke žene, međutim, smatraju da im se migrene javljaju rjeđe kada uzimaju ove lijekove.

– Pića poput alkohola, osobito vina, i previše kofeina

– Određeni lijekovi poput oralnih kontraceptiva i vazodilatatora mogu pogoršati migrene

– Promjene u spavanju poput nedostatka sna ili previše sna može izazvati migrene kod nekih ljudi

– Promjene vremenskih uvjeta ili barometarskog tlaka mogu potaknuti migrenu

– Previše tjelesne aktivnosti (prenaprezanje)

– Osjetni podražaji. Jaka ili blještava svjetla mogu izazvati migrene, kao i glasni zvukovi. Jaki mirisi poput parfema kod nekih ljudi izazivaju migrene.

 – Pojedina hrana može pospješiti napad migrene poput sira, slane i prerađene hrane može izazvati migrene. Kao i preskakanje obroka.

– Dodaci hrani kao što su nitrati

 Kako bi se identificirao okidač migrene dobro je voditi dnevnike migrene. Dnevnik migrene može pomoći pratiti kada se migrena dogodila i koliko je dugo trajala. Također može pružiti detalje o hrani ili aktivnostima kao mogućim okidačima.

Migrena je mnogo više od jake glavobolje. Može uzrokovati iscrpljujuću, pulsirajuću, jednostranu bol u glavi koja je potpuno onesposobljavajuća. Kretanje, svjetla, zvukovi i drugi okidači mogu uzrokovati simptome kao što su umor, mučnina, promjene vida i razdražljivosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?