Biljna ulja u svakodnevnom životu imaju široku potrošnju od kuhanja i korištenja u prehrani do upotrebe u kozmetičkim i farmaceutskim proizvodima. Sve veći broj netradicionalnih biljnih ulja privlači pozornost potrošača uključujući ulje konoplje.
Biljna ulja u svakodnevnom životu imaju široku potrošnju od kuhanja i korištenja u prehrani do upotrebe u kozmetičkim i farmaceutskim proizvodima. Sve veći broj netradicionalnih biljnih ulja privlači pozornost potrošača uključujući ulje konoplje. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja su pokazala kako blagotvorno djeluje na zdravlje.
Povoljan profil masnih kiselina u konoplji
U svom sastavu ulje konoplje sadrži omega – 6 masne kiseline i to gama – linolensku (GLA) i linolnu masnu kiselinu, a bogato je omega – 3 masnim kiselinama i to alfa – linolenskom. Omjer omega – 6 i omega – 3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1 što je vrlo povoljno. Naime, pokazalo se kako unos tih masnih kiselina u povoljnom omjeru može smanjiti rizik od ateroskleroze, smanjiti simptome reumatoidnog artritisa i pomoći kod poremećaja raspoloženja. Omega – 6 masne kiseline se u tijelu mogu pretvoriti u protuupalne ili „dobre“ prostaglandine PGE1 ili u arahidonsku kiselinu koja je prekursor za nastajanje upalnih PGE2 prostaglandina. Omega – 3 i omega – 6 masne kiseline se natječu za iste enzime u organizmu pa će količina odlučivati hoće li nastati više upalnih ili protuupalnih spojeva. Primjerice, enzim delta – 5 desaturaza konvertira GLA u arahidonsku kiselinu, a prehrana koja je bogata omega – 3 masnim kiselinama odvlači ovaj enzim na stranu proizvodnje više protuupalnih omega – 3 supstanci, a time se onda GLA pretvara u „dobre“ PGE1.
Ovakav sastav masnih kiselina je zaslužan za smanjenje simptoma atopijskog dermatitisa. Studija objavljena 2005. godine u časopisu Journal of Dermatological Treatment pokazala je kako unos ulja konoplje smanjuje suhoću kože i svrbež.
Ulje konoplje se može konzumirati primjerice u salati i drugim hladnim jelima, dok ako se dodaje u topla jela treba paziti da temperatura jela ne prelazi 100 0 C.
Sadržaj THC-a u konoplji
Konoplja i marihuana su različiti oblici iste biljke Cannabis sativa i imaju različit sadržaj kanabinoidnih spojeva. Najaktivniji je delta-9-tetrahidrokanabinol ili THC koji se u marihuani nalazi u količini od 2-5 %, no zabilježene su ikoličine od 15-20 %. Industrijski uzgajane vrste konoplje koje se koriste za dobivanje vlakana i sjemenki legalno u Europskoj uniji i Kanadi moraju sadržavati manje od 0,3 % THC-a. Iako industrijska konoplja ima vrlo nizak sadržaj THC-a, SAD i dalje brani njezino uzgajanje, ali je dozvoljen uvoz za komercijalne svrhe.
Najviše THC-a nalazi se u ljusci, a u sjemenkama se nalazi vrlo mala količina, međutim prilikom proizvodnje može doći do kontaminacije, stoga količina THC-a u proizvodima često vrlo varira.
S obzirom da THC ima psihoaktivno djelovanje i da se radi o zabranjenoj supstanci, postavlja se pitanje da li redovita konzumacija sjemenki ili ulja sjemenki konoplje može rezultirati pozitivnim testom na THC. Nekoliko je znanstvenih studija pokazalo kako unos ulja konoplje može dovesti do pozitivnog rezultata testa na THC. Međutim, studija iz 2001. godine je otkrila kako kod prosječnih koncentracija THC-a u ulju konoplje, da bi se prešla granična koncentracija iznad koje je test pozitivan za metabolite marihuane (50 ng/ml), potrebno je unijeti 0,6 mg THC-a što odgovara količini od 125 ml ulja ili 300 g oljuštenih sjemenki konoplje. Iz toga se može zaključiti da konzumacija ulja konoplje u prehrani vrlo vjerojatno neće dovesti do pozitivnog rezultata testa na THC.
23.12.2015
