Saznajte koji se korisni nutrijenti kriju u jajima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku, dok je ostatak u žumanjku.

U samo 70 kalorija po komadu jaja sadrže više od 11 korisnih nutrijenata. Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku, dok je ostatak u žumanjku. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost; stoga se jaje sugerira skupinama koje su rizične na deficit željeza. Jedno veće jaje osigurava oko 25 mg kalcija, a prosječne dnevne potrebe za kalcijem iznose 800 mg.

Poznato je da hrana životinjskog porijekla u svom sastavu sadrži vitamin D. Meso, mlijeko i mliječni proizvodi nemaju visok udio vitamina D, a najviši udio imaju riba, riblja jetra i životinjske iznutrice. Vrijednosti vitamina D u žumanjku jaja su između vrijednosti za meso i iznutrice.
Unatoč tome što imaju visok udio kolesterola, kod većine ljudi konzumacija jaja ima mali ili nikakav utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Opservacijske studije povezuju konzumaciju jaja sa povišenim rizikom od bolesti srca kod dijabetičara, no ne i kod zdrave populacije. Istraživanja provedena u zadnjih 40 godina dokazuju da zdrave odrasle osobe mogu jesti jaja, bez straha da će im to povećati rizik od bolesti srca. Analize pokazuju i da jaja imaju 14% manje kolesterola (185 mg) nego što je ranije izmjereno. Kolesterol u krvi više će se povećati ako uzimate zasićene masti, kojih ima malo u jajima. Kod pripreme jaja prednost treba dati metodama poput kuhanja i poširanja za razliku od pripreme „na oko“ ili kajgane jer se na visokim temperaturama stvaraju oksidirani oblici kolesterola koji se talože na krvnim žilama.

Najbolja su za doručak

Proteinski doručak, koji sadrži oko 35 grama proteina iz jaja ili govedine, produljuje sitost te smanjuje vjerojatnost uzimanja grickalica (osobito onih zasićenih mastima) kasnije tijekom dana. Također, studija objavljena u časopisu Journal of the American College of Nutrition pokazala je kako su žene koje su unosile jaja za doručak tijekom 2 mjeseca, u usporedbi sa ženama koje su pojele pecivo, izgubile 65 posto više kilograma i 83 posto više centimetara u struku.

Kako jaja utječu na krvni tlak
Znanstvenici Wu i Majumder su 2009. godine u časopisu  Journal of Agricultural and Food Chemistry objavili studiju koja pokazuje kako proteini jaja imaju slično djelovanje na krvni tlak kao i popularni ACE inhibitori – lijekovi za sniženje krvnog tlaka. Znanstvenici su uspjeli identificirati nekoliko različitih biološki aktivnih peptida u kuhanim i prženim jajima koji u doticaju s enzimima iz želuca i tankog crijeva u in vitro uvjetima postaju aktivni i djeluju kao snažni ACE inhibitori. Valja dodati kako su pržena jaja imala jače djelovanje od kuhanih.

Nisu sva jaja ista

Istraživanje znanstvenika iz Tel Aviva objavljeno 2011. godine pokazalo je kako kvaliteta jaja ovisi o prehrani kokoši nesilica. Prehrana kokoši se od uzgajivača do uzgajivača vrlo razlikuje. Kokoši koje su hranjene hranom bogatom omega-6 masnim kiselinama poput kukuruza i soje davat će jaja s visokim udjelom tih masnih kiselina za koje se pokazalo da povećavaju oksidaciju kolesterola zaslužnog za stvaranje plaka na krvnim žilama. U istraživanju su znanstvenici hranili kokoši hranom s nižim udjelom omega-6 masnih kiselina na bazi ječma, pšenice i sirka. Specijalna jaja davali su jednoj skupini ispitanika 2 puta dnevno, dok su drugoj skupini davali 2 do 4 jaja tjedno. Dobivene rezultate uspoređivali su s rezultatima kontrolne skupine koja je unosila standardna jaja. Rezultati su pokazali da je kod ispitanika koji su unosili svakodnevno 2 jaja s niskim sadržajem omega – 6 masnih kiselina i visokim udjelom antioksidansa, stupanj oksidacije LDL kolesterola bio jednak kao i kod ispitanika koji su konzumirali samo 2 do 4 standardna jaja tjedno. Drugim riječima, „zdravija“ jaja moguće je jesti u količinama koje su dvostruko veće od trenutnih preporuka za unos jaja. Danas na našem tržištu imamo dostupna jaja bogata omega-3 masnim kiselinama koja sadrže tri do četiri puta manje omega-6 masnoća od klasičnih jaja i 300-400 mg omega-3 masnih kiselina.

Druga strana medalje

Najnovija meta-analiza objavljena u časopisu Breast Cancer pokazala je kako je unos jaja između 2 i 5 komada tjedno povezan s povećanim rizikom od karcinoma dojke među Europljankama, Azijatkinjama i ženama u postmenopauzi. Također, zabilježena je veza između konzumacije jaja i rizika od karcinoma prostate kod muškaraca u istraživanju kalifornijskih znanstvenika 2011. godine. Stoga, unatoč tome što su jaja jeftini i pristupačni izvor mnogih korisnih nutrijenata ipak ne treba pretjerivati s njihovim unosom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

KKS

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Akutna ozljeda meniska

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje. U slučaju ako dođe do akutnog ukočenja pokreta u koljenu, dakle kada nije moguće pomicati koljeno, operaciju meniska treba obaviti što prije, tj. unutar nekoliko dana od ozljede. U drugim slučajevima, gdje postoji indikacija za operaciju, koljeno bi trebalo operirati unutar 6 tjedana kako bi se poboljšale mogućnosti zacijeljena ozljede i postigli dobri […]

Escherichia coli

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Prostata

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]