Saznajte koji se korisni nutrijenti kriju u jajima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku, dok je ostatak u žumanjku.

U samo 70 kalorija po komadu jaja sadrže više od 11 korisnih nutrijenata. Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku, dok je ostatak u žumanjku. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost; stoga se jaje sugerira skupinama koje su rizične na deficit željeza. Jedno veće jaje osigurava oko 25 mg kalcija, a prosječne dnevne potrebe za kalcijem iznose 800 mg.

Poznato je da hrana životinjskog porijekla u svom sastavu sadrži vitamin D. Meso, mlijeko i mliječni proizvodi nemaju visok udio vitamina D, a najviši udio imaju riba, riblja jetra i životinjske iznutrice. Vrijednosti vitamina D u žumanjku jaja su između vrijednosti za meso i iznutrice.
Unatoč tome što imaju visok udio kolesterola, kod većine ljudi konzumacija jaja ima mali ili nikakav utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Opservacijske studije povezuju konzumaciju jaja sa povišenim rizikom od bolesti srca kod dijabetičara, no ne i kod zdrave populacije. Istraživanja provedena u zadnjih 40 godina dokazuju da zdrave odrasle osobe mogu jesti jaja, bez straha da će im to povećati rizik od bolesti srca. Analize pokazuju i da jaja imaju 14% manje kolesterola (185 mg) nego što je ranije izmjereno. Kolesterol u krvi više će se povećati ako uzimate zasićene masti, kojih ima malo u jajima. Kod pripreme jaja prednost treba dati metodama poput kuhanja i poširanja za razliku od pripreme „na oko“ ili kajgane jer se na visokim temperaturama stvaraju oksidirani oblici kolesterola koji se talože na krvnim žilama.

Najbolja su za doručak

Proteinski doručak, koji sadrži oko 35 grama proteina iz jaja ili govedine, produljuje sitost te smanjuje vjerojatnost uzimanja grickalica (osobito onih zasićenih mastima) kasnije tijekom dana. Također, studija objavljena u časopisu Journal of the American College of Nutrition pokazala je kako su žene koje su unosile jaja za doručak tijekom 2 mjeseca, u usporedbi sa ženama koje su pojele pecivo, izgubile 65 posto više kilograma i 83 posto više centimetara u struku.

Kako jaja utječu na krvni tlak
Znanstvenici Wu i Majumder su 2009. godine u časopisu  Journal of Agricultural and Food Chemistry objavili studiju koja pokazuje kako proteini jaja imaju slično djelovanje na krvni tlak kao i popularni ACE inhibitori – lijekovi za sniženje krvnog tlaka. Znanstvenici su uspjeli identificirati nekoliko različitih biološki aktivnih peptida u kuhanim i prženim jajima koji u doticaju s enzimima iz želuca i tankog crijeva u in vitro uvjetima postaju aktivni i djeluju kao snažni ACE inhibitori. Valja dodati kako su pržena jaja imala jače djelovanje od kuhanih.

Nisu sva jaja ista

Istraživanje znanstvenika iz Tel Aviva objavljeno 2011. godine pokazalo je kako kvaliteta jaja ovisi o prehrani kokoši nesilica. Prehrana kokoši se od uzgajivača do uzgajivača vrlo razlikuje. Kokoši koje su hranjene hranom bogatom omega-6 masnim kiselinama poput kukuruza i soje davat će jaja s visokim udjelom tih masnih kiselina za koje se pokazalo da povećavaju oksidaciju kolesterola zaslužnog za stvaranje plaka na krvnim žilama. U istraživanju su znanstvenici hranili kokoši hranom s nižim udjelom omega-6 masnih kiselina na bazi ječma, pšenice i sirka. Specijalna jaja davali su jednoj skupini ispitanika 2 puta dnevno, dok su drugoj skupini davali 2 do 4 jaja tjedno. Dobivene rezultate uspoređivali su s rezultatima kontrolne skupine koja je unosila standardna jaja. Rezultati su pokazali da je kod ispitanika koji su unosili svakodnevno 2 jaja s niskim sadržajem omega – 6 masnih kiselina i visokim udjelom antioksidansa, stupanj oksidacije LDL kolesterola bio jednak kao i kod ispitanika koji su konzumirali samo 2 do 4 standardna jaja tjedno. Drugim riječima, „zdravija“ jaja moguće je jesti u količinama koje su dvostruko veće od trenutnih preporuka za unos jaja. Danas na našem tržištu imamo dostupna jaja bogata omega-3 masnim kiselinama koja sadrže tri do četiri puta manje omega-6 masnoća od klasičnih jaja i 300-400 mg omega-3 masnih kiselina.

Druga strana medalje

Najnovija meta-analiza objavljena u časopisu Breast Cancer pokazala je kako je unos jaja između 2 i 5 komada tjedno povezan s povećanim rizikom od karcinoma dojke među Europljankama, Azijatkinjama i ženama u postmenopauzi. Također, zabilježena je veza između konzumacije jaja i rizika od karcinoma prostate kod muškaraca u istraživanju kalifornijskih znanstvenika 2011. godine. Stoga, unatoč tome što su jaja jeftini i pristupačni izvor mnogih korisnih nutrijenata ipak ne treba pretjerivati s njihovim unosom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Nutricionizam

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?