Preporuke za unos crvenog mesa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rajčice i proizvodi od rajčice su jedna od najčešće konzumiranih vrsta povrća, a predstavljaju značajan izvor prehrambenog likopena.

Nedavno je Britansko ministarstvo zdravstva objavilo proglas u kojem upozorava svoje stanovnike da smanje unos crvenog mesa kako bi smanjili rizik od razvitka karcinoma debelog crijeva. Potreba za takvim upozorenjem javila se zbog toga što istraživanja pokazuju kako unos crvenog mesa značajno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva od kojeg godišnje oboli više od 35 000 Britanaca. Također, unos crvenog mesa doveden je u vezu i s bolestima srca i krvnih žila zbog visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina te dijabetesom, a i s nekim drugim oblicima karcinoma poput karcinoma dojke, pluća i prostate.

Svjetski fond za istraživanje karcinoma (WCRF) procjenjuje kako bi oko 3800 slučajeva karcinoma debelog crijeva godišnje moglo biti spriječeno kada bi se ljudi pridržavali preporuke o unosu crvenog i procesiranog mesa manjim od 70 g dnevno ili 500 g tjedno. Brojke se odnose na količinu mesa u stanju nakon termičke obrade. Meso prilikom pripreme gubi vodu pa tako 130 g mesa u sirovom stanju nakon termičke obrade iznosi oko 90 g.

Što je crveno, a što procesirano meso?

Crveno meso uključuje sva mesa koja su prije termičke obrade crvene boje, a termičkom obradom ne postaju bijele boje. To su primjerice govedina, svinjetina i janjetina. Također, razlika između crvenog i bijelog mesa je i u sadržaju mioglobina, molekule koja je odgovorna za crvenu boju mesa. Bijelo meso peradi sadrži manje od 0,05 % dok govedina sadrži između 1,5 i 2 % mioglobina.
Procesirano meso se općenito definira kao meso koje je konzervirano dimljenjem, sušenjem, soljenjem i dodavanjem kemijskih konzervansa, a to su primjerice šunka, salama, slanina, pašteta, kobasice i hrenovke.

Prehrambeni profil crvenog mesa

Valja imati na umu kako crveno meso ima svojih prednosti. Nemasno crveno meso izvor je važnih nutrijenata i predstavlja značajan doprinos adekvatnom dnevnom nutritivnom unosu te je njegova umjerena konzumacija dio zdrave, pravilno izbalansirane prehrane. Iako postoje izvjesne razlike u nutritivnom sastavu mesa različitih životinja, općenito, krto crveno meso izvanredan je izvor proteina, vitamina B1, B3, B6 i B12, te minerala fosfora, cinka i željeza. Naime, 100 g krtog crvenog mesa osigurava oko 25% i više dnevnog preporučenog unosa navedenih nutrijenata. Nadalje, ista količina mesa osigurava 10 % i više dnevnog preporučenog unosa vitamina B2, B5 te minerala selena.
Ukoliko se konzumira kao dio uravnotežene prehrane crveno meso je korisna namirnica no valja se pridržavati preporuka o umjerenosti. Osobama koje konzumiraju crveno meso u količinama većim od preporučenih savjetuje se smanjiti veličinu porcija i učestalost konzumacije. Također, mudro bi bilo birati nemasnije meso, a svakako izbjegavati brzu hranu pogotovo danas vrlo popularni kebab čija prosječna porcija osigurava gotovo svu preporučenu dnevnu količinu soli i više od pola  zasićenih masti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]