Mediteranskom dijetom protiv metaboličkog sindroma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povišeni krvni tlak, previše kilograma, abdominalna pretilost, loša kontrola glukoze i lipida u krvi – sve su to tekovine obilja i modernog života, a kada se više tih tegoba javi u kombinaciji govorimo o metaboličkom sindromu.

Povišeni krvni tlak, previše kilograma, abdominalna pretilost, loša kontrola glukoze i lipida u krvi – sve su to tekovine obilja i modernog života, a kada se više tih tegoba javi u kombinaciji govorimo o metaboličkom sindromu.

Danas stručna definicija opisuje metabolički sindrom kao prisutnost barem 3 čimbenika rizika kao što su pretjerana prisutnost masnog tkiva oko abdomena, povišena koncentracija triglicerida u krvi, smanjena koncentracija tzv. dobrog kolesterola (HDL) u krvi, povišeni krvni tlak i povišena razina šećera u krvi. Ono što posebno zabrinjava je visoka učestalost ovoga sindroma u razvijenom svijetu kao i činjenica da  osobe s metaboličkim sindromom imaju dvostruko veće izglede za razvoj bolesti srca te 5 puta veće izglede za dijabetes tipa 2.

Točna etiologija nastanka metaboličkog sindroma još uvijek je nejasna, no poznato je da uključuje kompleksnu interakciju genetičkih, metaboličkih te čimbenika iz okoliša. Među čimbenicima iz okoliša, glavnu važnost u prevenciji i terapiji ovoga stanja ima adekvatna prehrana. Terapija metaboličkog sindroma ciljano je usmjerena ka poboljšanju osjetljivosti na inzulin te prevenciji i „popravljanju“ pridruženih metaboličkih i kardiovaskularnih nepravilnosti.

Rješenje je mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana ima dokazano blagotvnorno djelovanje na metabolički sindrom. Studija nedavno objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology, navodi da ova vrsta prehrane ima blagotvorno djelovanje i na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma – opseg struka, razinu HDL kolesterola i triglicerida, krvni tlak te metabolizam glukoze. Objavljena studija je meta-analiza 50 studija koje su proučavale djelovanje mediteranske prehrane, a u njima je sudjelovalo ukupno 500 000 osoba.

Mediteransku prehranu karakterizira visok unos jednostrukonezasićenih masnih kiselina, prvenstveno iz maslina i maslinovog ulja, dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda, tjedna konzumacija ribe, mesa peradi, orašastih plodova i mahunarki, relativno nizak unos crvenog mesa te umjerena dnevna konzumacija crnog vina, uglavnom uz obroke.

Prema autorima meta-analize, mediteranska prehrana je jedan od načina prehrane o kojemu se najviše zna i koji je najviše proučavan, a koji je dokazano povezan sa smanjenjem smrtnosti usljed različitih uzroka te igra važnu ulogu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti i nekih oblika karcinoma. Dodatno, ima povoljno djelovanje na abdominalnu pretilost, lipidni profil i metabolizam glukoze. Mediteranska prehrana u cijelosti, kao i njene pojedine komponente, posebice maslinovo ulje, voće i povrće, žitarice i riba, pružaju značajno antioksidativno i protuupalno djelovanje kojim u velikoj mjeri doprinosi očuvanju zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]