Povišeni krvni tlak, previše kilograma, abdominalna pretilost, loša kontrola glukoze i lipida u krvi – sve su to tekovine obilja i modernog života, a kada se više tih tegoba javi u kombinaciji govorimo o metaboličkom sindromu.
Povišeni krvni tlak, previše kilograma, abdominalna pretilost, loša kontrola glukoze i lipida u krvi – sve su to tekovine obilja i modernog života, a kada se više tih tegoba javi u kombinaciji govorimo o metaboličkom sindromu.
Danas stručna definicija opisuje metabolički sindrom kao prisutnost barem 3 čimbenika rizika kao što su pretjerana prisutnost masnog tkiva oko abdomena, povišena koncentracija triglicerida u krvi, smanjena koncentracija tzv. dobrog kolesterola (HDL) u krvi, povišeni krvni tlak i povišena razina šećera u krvi. Ono što posebno zabrinjava je visoka učestalost ovoga sindroma u razvijenom svijetu kao i činjenica da osobe s metaboličkim sindromom imaju dvostruko veće izglede za razvoj bolesti srca te 5 puta veće izglede za dijabetes tipa 2.
Točna etiologija nastanka metaboličkog sindroma još uvijek je nejasna, no poznato je da uključuje kompleksnu interakciju genetičkih, metaboličkih te čimbenika iz okoliša. Među čimbenicima iz okoliša, glavnu važnost u prevenciji i terapiji ovoga stanja ima adekvatna prehrana. Terapija metaboličkog sindroma ciljano je usmjerena ka poboljšanju osjetljivosti na inzulin te prevenciji i „popravljanju“ pridruženih metaboličkih i kardiovaskularnih nepravilnosti.
Rješenje je mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana ima dokazano blagotvnorno djelovanje na metabolički sindrom. Studija nedavno objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology, navodi da ova vrsta prehrane ima blagotvorno djelovanje i na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma – opseg struka, razinu HDL kolesterola i triglicerida, krvni tlak te metabolizam glukoze. Objavljena studija je meta-analiza 50 studija koje su proučavale djelovanje mediteranske prehrane, a u njima je sudjelovalo ukupno 500 000 osoba.
Mediteransku prehranu karakterizira visok unos jednostrukonezasićenih masnih kiselina, prvenstveno iz maslina i maslinovog ulja, dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda, tjedna konzumacija ribe, mesa peradi, orašastih plodova i mahunarki, relativno nizak unos crvenog mesa te umjerena dnevna konzumacija crnog vina, uglavnom uz obroke.
Prema autorima meta-analize, mediteranska prehrana je jedan od načina prehrane o kojemu se najviše zna i koji je najviše proučavan, a koji je dokazano povezan sa smanjenjem smrtnosti usljed različitih uzroka te igra važnu ulogu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti i nekih oblika karcinoma. Dodatno, ima povoljno djelovanje na abdominalnu pretilost, lipidni profil i metabolizam glukoze. Mediteranska prehrana u cijelosti, kao i njene pojedine komponente, posebice maslinovo ulje, voće i povrće, žitarice i riba, pružaju značajno antioksidativno i protuupalno djelovanje kojim u velikoj mjeri doprinosi očuvanju zdravlja.
23.12.2015