Posljednjih desetljeća bilježimo porast broja alergijskih bolesti, a posebno među djecom. U nekim dijelovima svijeta, s alergijom se bori od 20 do 30% djece, dok je u Hrvatskoj prevalencija alergijskih bolesti u dječjoj dobi oko 10-15%.
Zašto nam je važno održavati zdravlje mikrobioma?
Znanstvena istraživanja su potvrdila da zdrav mikrobiom ima važnu ulogu u održavanju sveukupnog zdravlja. Na sastav našeg mikrobioma utječu različiti čimbenici, kao što je primjerice genetika, način rođenja, dojenje, prehrana, upotreba antibiotika i okoliš u kojem živimo. Osim toga, danas znamo da mikrobiom ima značajnu ulogu u razvoju alergijskih bolesti kod djece, kao što su atopijski dermatitis, alergije na hranu i astma. Primijećeno je da djeca s alergijama mogu imati manju raznolikost mikrobioma u crijevima, s povećanim udjelom određenih bakterijskih vrsta poput onih iz obitelji Firmicutesa i Bacteroidaceaea. Ovo je potaknulo interes znanstvenika da otkriju što je moguće učiniti kako bi kroz regulaciju mikrobioma utjecali na prevenciju, ali i liječenje alergijskih bolesti kod djece.
Poveznica između mikrobioma i alergija
Nova istraživanja su se usredotočila na razumijevanje veze između mikrobioma i alergijskih bolesti, s ciljem procjene potencijalnih metoda intervencije u prehrani. Utvrđeno je da održavanje zdravih mikrobnih populacija unutar mikrobioma ima ključnu ulogu u normalnom funkcioniranju probavnog sustava, metabolizma i imunosnog sustava. Nadalje, pokazalo se da disbioza, odnosno neravnoteža bakterija u crijevima, može dovesti do abnormalnog imunološkog odgovora i razvoja alergijskih bolesti.
Prisutnost bifidobakterija i laktobacila u crijevnoj mikrobioti pokazala su se važnom karikom u održavanju imunološke ravnoteže. Naime, ove dobre bakterije potiču aktivaciju regulatornih T-stanica koje imaju važnu ulogu u ublažavanju alergijskih reakcija.
Zanimljiv je podatak kako je kod djece koja su rođena carskim rezom primijećen smanjen broj korisnih bakterija koje proizvode maslačnu kiselinu. Osim toga, i uzimanje antibiotika pokazalo je loš utjecaj jer je povezano sa smanjenjem broja regulatornih T-stanica imuniteta. Stoga znanstvenici ukazuju kako davanje probiotičkih bakterija i prebiotika („hrane” za dobre bakterije) u obliku dodataka prehrani djeci s alergijama, kao i postbiotika bogatih maslačnom kiselinom, može biti vrlo korisno.
Osim toga, proizvodnja upalnih spojeva, tzv. citokina, poput interleukina-4 (IL-4) i interleukina-5 (IL-5), također ima važnu ulogu u razvoju alergijskih reakcija. Studije su pokazale da dobre, odnosno probiotičke bakterije mogu poboljšati proizvodnju protuupalnih citokina poput IL-10 i TGF- β, što pridonosi smanjenju upale i alergijskih odgovora.
Kako znanstvenici objašnjavaju ovu vezu?
Postoji nekoliko mehanizama koji objašnjavaju vezu između mikrobioma i alergija. Jedan od njih je modulacija imunosnog sustava putem kojeg crijevna mikrobiota može poticati regulatorne T-stanice (Tregs) i protuupalne citokine, poput IL-10. Smanjenje broja Treg stanica i protuupalnih citokina u poremećenom mikrobiomu može dovesti do gubitka imunološke tolerancije i razvoja alergija na hranu.
Drugi potencijalni mehanizam je povezan s disbiozom koja može pridonijeti narušenoj crijevnoj barijeri, dopuštajući prolaz alergenima iz hrane i poticanje imunosnog odgovora.
Ovi rezultati nam ukazuju kako bi modulacija mikrobioma mogla biti potencijalna terapijska strategija za poboljšanje funkcije crijevne barijere i moduliranje imunološkog odgovora na alergene iz hrane, čime bi se mogao smanjiti razvoj alergijskih bolesti kod djece.
Literatura:
Pantazi, A.C.; Mihai, C.M.; Balasa, A.L.; Chisnoiu, T.; Lupu, A.; Frecus, C.E.; Mihai, L.; Ungureanu, A.; Kassim, M.A.K.; Andrusca, A.; et al. Relationship between Gut Microbiota and Allergies in Children: A Literature Review. Nutrients 2023, 15, 2529. https://doi.org/10.3390/nu15112529
29.6.2023
