Nekoliko dana nakon vijesti kako slanina i hrenovke uzrokuju karcinom, Svjetska zdravstvena organizacija dala je još jednu izjavu kojom je nastojala razjasniti kako to da su se u istoj skupini opasnih karcinogenih tvari našli duhan, azbest i kobasice…
Nekoliko dana nakon vijesti kako slanina i hrenovke uzrokuju karcinom, Svjetska zdravstvena organizacija dala je još jednu izjavu kojom je nastojala razjasniti kako to da su se u istoj skupini opasnih karcinogenih tvari našli duhan, azbest i kobasice.
Naime, Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IACR) nije imala namjeru poslati poruku kako svo crveno meso treba izbaciti iz prehrane iako je to tako odjeknulo u medijima. Poruka je zapravo puno blaža, a govori kako smanjenjem unosa suhomesnatih proizvoda u prehrani možemo smanjiti rizik od karcinoma debelog crijeva. Iako su suhomesnati proizvodi u istoj skupini opasnih tvari kao i duhan i azbest (skupina 1), sve tvari ipak nisu jednako opasne. Klasifikacija po skupinama svrstava karcinogene tvari po jačini znanstvenih dokaza, a ne na temelju njihovog djelovanja. Drugim riječima, cigarete su ipak puno opasnije od kobasica.
Prema procjeni nezavisne znanstvene organizacije naziva Global Burden of Disease Project, prehrana bogata suhomesnatim proizvodima uzrokuje karcinom zbog kojeg godišnje umire 34 tisuće ljudi, dok zbog pušenja umire oko milijun ljudi godišnje. Također, prekomjerna konzumacija alkohola također uzrokuje karcinom zbog kojeg umire 600 tisuća osoba godišnje, a zbog onečišćenog zraka 200 tisuća osoba.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji opasna količina procesiranog mesa iznosi 50 g dnevno, a svako serviranje suhomesnatih proizvoda u toj količini diže rizik od karcinoma debelog crijeva za 18 %. Isto je i s neprocesiranim crvenim mesom koje u količini od 100 g dnevno diže rizik od karcinoma za također 18 %.
Ovaj rizik je relativan i možemo ga izraziti u apsolutnim brojkama. Primjerice, ako prosječno godišnje od karcinoma debelog crijeva od 1000 osoba oboli njih 61, u skupini osoba koje su tijekom života jele suhomesnate proizvode u najmanjim količinama oboljet će 56 osoba. A u skupini koja je najviše jela suhomesnate proizvode oboljet će njih 66 odnosno 10 osoba (18 %) više nego u skupini koja je unosila minimalne količine procesiranog mesa.
Iako opasnost od suhomesnatih proizvoda ipak nije toliko visoka kakvu bismo očekivali, nije bezazlena stoga sa šunkama, kobasicama i drugim vrstama mesa koje su kemijski konzervirane ne valja pretjerivati.
20.6.2016