Koliko su uistinu suhomesnati proizvodni štetni

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nekoliko dana nakon vijesti kako slanina i hrenovke uzrokuju karcinom, Svjetska zdravstvena organizacija dala je još jednu izjavu kojom je nastojala razjasniti kako to da su se u istoj skupini opasnih karcinogenih tvari našli duhan, azbest i kobasice…

Nekoliko dana nakon vijesti kako slanina i hrenovke uzrokuju karcinom, Svjetska zdravstvena organizacija dala je još jednu izjavu kojom je nastojala razjasniti kako to da su se u istoj skupini opasnih karcinogenih tvari našli duhan, azbest i kobasice.

Naime, Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IACR) nije imala namjeru poslati poruku kako svo crveno meso treba izbaciti iz prehrane iako je to tako odjeknulo u medijima. Poruka je zapravo puno blaža, a govori kako smanjenjem unosa suhomesnatih proizvoda u prehrani možemo smanjiti rizik od karcinoma debelog crijeva.  Iako su suhomesnati proizvodi u istoj skupini opasnih tvari kao i duhan i azbest (skupina 1), sve tvari ipak nisu jednako opasne. Klasifikacija po skupinama svrstava karcinogene tvari po jačini znanstvenih dokaza, a ne na temelju njihovog djelovanja. Drugim riječima,  cigarete su ipak puno opasnije od kobasica.

Prema procjeni nezavisne znanstvene organizacije naziva Global Burden of Disease Project, prehrana bogata suhomesnatim proizvodima uzrokuje karcinom zbog kojeg godišnje umire 34 tisuće ljudi, dok zbog pušenja umire oko milijun ljudi godišnje. Također, prekomjerna konzumacija alkohola također uzrokuje karcinom zbog kojeg umire 600 tisuća osoba godišnje, a zbog onečišćenog zraka 200 tisuća osoba.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji opasna količina procesiranog mesa iznosi 50 g dnevno, a svako serviranje suhomesnatih proizvoda u toj količini diže rizik od karcinoma debelog crijeva za 18 %. Isto je i s neprocesiranim crvenim mesom koje u količini od 100 g dnevno diže rizik od karcinoma za također 18 %.

Ovaj rizik je relativan i možemo ga izraziti u apsolutnim brojkama. Primjerice, ako prosječno godišnje od karcinoma debelog crijeva od 1000 osoba oboli njih 61, u skupini osoba koje su tijekom života jele suhomesnate proizvode u najmanjim količinama oboljet će 56 osoba. A u skupini koja je najviše jela suhomesnate proizvode oboljet će njih 66 odnosno 10 osoba (18 %) više nego u skupini koja je unosila minimalne količine procesiranog mesa.  

Iako opasnost od suhomesnatih proizvoda ipak nije toliko visoka kakvu bismo očekivali, nije bezazlena stoga sa šunkama, kobasicama i drugim vrstama mesa koje su kemijski konzervirane ne valja pretjerivati.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Kosa

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Prištići

Prištevi – što još mogu probati?

Hrana

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNa kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Probiotici

Bolovi u trbuhu

Krdiovaskularno zdravlje

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteU doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]