Količina i vrsta hrane koja se konzumira kao i sam broj obroka u danu uvelike ovisi o sociološkim i kulturalnim čimbenicima.
Nedavna istraživanja pokazuju da broj obroka u danu djelomično određuju i genetski čimbenici. Postoji hipoteza da više manjih obroka u danu može utjecati na brzinu metabolizma. Također, određena struja znanstvenika smatra da rjeđi, obilni obroci u danu mogu biti krivci za debljanje zbog povećane sinteze i pohrane masti koja slijedi nakon obroka.
Češći obroci ipak ne ubrzavaju metabolizam
Odgovor na pitanje kako učestalnost obroka utječe na tjelesnu masu valja potražiti među studijama. Iako su prve studije na tu temu objavljene čak prije 50 godina, još uvijek ne postoji siguran i konačan zaključak. Naime, postoje brojne opservacijske studije koje govore u prilog tezi da brojni manji obroci doprinose mršavljenju, no istovremeno mnogo je studija koje govore suprotno. Razlog dvosmislenosti opservacijskih studija leži u činjenici da se uz njihovo provođenje veže nekoliko čimbenika koji kompliciraju interpretaciju rezultata.
Jedan od glavnih problema u studijama toga tipa je što ispitanici u velikoj mjeri prijavljuju da su pojeli manje nego što zapravo jesu. Takva je pojava mogući izvor pogrešno donešenog zaključka da brojni manji obroci u danu imaju određene prednosti u usporedbi s rjeđim obilnim obrocima. Eksperimentalne studije koje su pratile gubitak tjelesne mase i promjene u količini masnog tkiva i mišićnoj masi također nisu zabilježile prednosti unosa više obroka u danu. Gubitak tjelesne mase bio je jednak kod skupina koje su na redukcijskoj dijeti unosile isti broj kalorija raspoređen bilo u jednom obroku pa sve do 9 obroka u danu. Jedina skupina kod koje je veći broj obroka u danu imao povoljan učinak bili su sportaši kod kojih su se učestaliji obroci pokazali korisnim za očuvanje mišićne mase.
Studije koje su mjerile termički efekt hrane (energija koja je potrebna za probavu hrane), bazalni metabolizam i ukupnu energetsku potrošnju nisu uspjele dokazati da ljudi konzumacijom češćih manjih obroka u danu troše više energije. Međutim, kod redukcijskih dijeta češći obroci su smanjivali osjećaj gladi što je svakako blagotvoran učinak kada je u pitanju mršavljenje.
Pozitivan utjecaj na krvne parametre zdravlja
Studija objavljena 2007. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition bavila se istraživanjem utjecaja broja obroka na određene krvne parametre. Studija je bila podijeljena u 2 faze. U prvoj fazi su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili samo jedan obrok, nakon čega je uslijedila pauza od 11 tjedana. U drugoj fazi isti su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili tri obroka dnevno. Ispitanici nisu bili na redukcijskoj dijeti već su unosili količinu hrane koja je zadovoljavala njihove dnevne potrebe s ciljem zadržavanja početne tjelesne mase.
U fazi u kojoj su ispitanici unosili samo jedan obrok zabilježeno je značajno povišenje krvnog tlaka, LDL te ukupnog kolesterola u usporedbi s fazom od 3 obroka. Osim utjecaja na lipoproteine češći obroci imaju utjecaja i na razinu glukoze u krvi. Točnije, kada su ispitanici konzumirali 4 manja obroka u razmaku od 40 minuta, imali su nižu razinu glukoze i inzulina nego u situaciji kada su jednaku količinu hrane pojeli u jednom obroku. No valja naglasiti da do sada nije objavljen dovoljan broj studija kako bi se mogao donijeti konačan zaključak te da su do sada objavljene studije ispitivale samo kratkoročan učinak češćih obroka na krvne parametre te se ne zna ima li kakvih dugoročnih učinaka.
Zaključak
Iako možda raspodjela ukupnog dnevnog unosa hrane na više manjih obroka ne utječe direktno na metabolizam, a time i na uspješnost mršavljenja, ipak takva navika donosi određene prednosti. S obzirom da češći obroci smanjuju osjećaj gladi, poboljšavaju kontrolu apetita, potencijalno djeluju na razinu glukoze i inzulina, dugoročno ipak mogu doprinijeti vitkoj liniji. Međunarodno društvo za sportsku prehranu 2011. godine objavilo je svoje stajalište u utjecaju učestalosti obroka na sastav tijela i zdravlje opće populacije i sportaša, a zaključci glase:
- Čini se kako povećanje broja obroka u danu ne utječe na sastav tijela kod osoba koje žive sjedilačkim načinom života
- Veći broj obroka tijekom dijetnog režima čuva mišićnu masu sportaša
- Povećanje broja obroka u danu ne ubrzava metabolizam, ne potiče termogenezu i ne povećava energetsku potrošnju
- Češći obroci smanjuju osjećaj gladi i poboljšavaju kontrolu apetita
- Češći obroci pozitivno utječu na različite parametre poput LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i inzulina
23.12.2015
