Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za provjeru protoka u ovim arterijama je Color Doppler Flow Imaging (CDFI).

Što je CDFI karotidnih arterija?

Color Doppler Flow Imaging (CDFI) posebna je vrsta ultrazvuka koja koristi zvučne valove za vizualizaciju protoka krvi kroz arterije i vene. Pruža sliku protoka krvi kroz karotidne arterije u stvarnom vremenu.

“Doppler” se odnosi na učinak zvučnih valova koji se odbijaju od pokretnih objekata, poput krvnih stanica. To daje predodžbu o tome koliko brzo i u kojem smjeru krv teče.

Označavanje bojama pomaže u isticanju područja gdje protok krvi može biti abnormalan, kao što su područja suženja (stenoza) ili blokada (okluzije).

CDFI je neinvazivan, siguran i bezbolan i obično sam pregled traje manje od 30 minuta.

Zašto je važan CDFI karotidnih arterija?

Karotidne arterije mogu razviti aterosklerozu, stanje u kojem se masne naslage, zvane plakovi, nakupljaju u stijenkama arterija. Ovo nakupljanje može smanjiti ili blokirati protok krvi, što može u najgorem scenariju dovesti do moždanog udara. Jedan od primarnih razloga za upućivanje bolesnika na CDFI je rano otkrivanje blokade protoka krvi u karotidnim arterijama i sprječavanje razvoja moždanih udara. CDFI može identificirati područja gdje je protok krvi ograničen, omogućujući liječenje prije nego što dođe do moždanog udara.

Osobe koje već imaju poznate blokade ili suženja mogu koristiti CDFI za praćenje stanja tijekom vremena. Može pokazati pogoršava li se suženje ili ostaje isto.

Ako je netko bio podvrgnut operaciji za uklanjanje suženja krvne žile (npr. karotidna endarterektomija), CDFI se često koristi za provjeru da li se protok krvi vratio u normalu.

Što CDFI karotida može detektirati?

CDFI može detektirati normalan protok u kojem krv glatko teče kroz arterije bez ikakvih prekida. Ako postoji suženje, krv može brže teći kroz područje, što otkriva Doppler. Suženja mogu uzrokovati turbulentan ili usporen protok krvi. Protok brži od normalnog često ukazuje na suženje arterije, dok vrlo spor protok ili nikakav protok može značiti potpunu blokadu.

CDFI je koristan za identificiranje nekoliko stanja povezanih s karotidnim arterijama, kao što su:

  1. Stenoza karotidne arterije: sužavanje arterija zbog nakupljanja plaka. Može povećati rizik od moždanog udara.
  2. Okluzija karotidne arterije: potpuno začepljenje arterije, što može zaustaviti protok krvi u mozgu i uzrokovati ozbiljna oštećenja.
  3. Aneurizma: izbočeno područje u stijenci arterije. Ako pukne, može izazvati po život opasno krvarenje.
  4. Turbulentni protok krvi: se može dogoditi ako su stijenke arterija ogrubjele plakovima, što dovodi do nepredvidivih uzoraka protoka koji povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
  5. Disekcija: pukotina u stijenci arterije koja može uzrokovati skupljanje krvi i usporiti protok. Može biti uzrok moždanog udara.

Tko bi trebao učiniti CDFI karotida?

CDFI karotida se često preporučuje osobama s većim rizikom od bolesti karotidne arterije ili moždanog udara. Uobičajeni čimbenici rizika uključuju:

-visoki krvni tlak koji dodatno opterećuje stijenke arterija

-visoki kolesterol koji dovodi do nakupljanja plaka u arterijama.

-pušenje jer oštećuje krvne žile i ubrzava stvaranje plaka

-dijabetes jer povećava rizik od oštećenja arterija

-obiteljska anamneza moždanog udara ili arterijske bolesti.

Osobe koje su imale simptome kao što su prolazni ishemijski napadi (TIA) ili “mini moždani udari” također se upućuju na CDFI karotida. Ovi stanja se mogu manifestirati ​​privremenom slabosti ili obamrlosti jedne strane tijela, nejasnim govorom ili iznenadnim problemom s vidom.

Koliko često treba ponavljati CDFI karotida?

U osoba u kojih CDFI otkrije blago ili umjereno suženje (stenozu) u karotidnim arterijama potrebno je pratiti promjene. U blagoj stenozi (manje od 50% suženja) kontrolni CDFI može se učiniti svake godine. U umjerenoj stenozi (50–69% suženje) može se preporučiti kontrola svakih 6 mjeseci, ovisno o tome koliko je stanje stabilno. U teškoj stenozi (70–99% suženje) može biti potrebna i intervencija poput operacije

Ako je osoba imala kirurški zahvat za liječenje bolesti karotidne arterije, kao što je karotidna endarterektomija ili postavljanje stenta, CDFI testovi za praćenje često se koriste za praćenje uspjeha zahvata i kako bi se osiguralo da arterija ostaje otvorena. Početni pregled nakon operacije je obično unutar 1 mjeseca nakon zahvata a kontrolni testovi svakih 6 mjeseci tijekom prve godine, zatim jednom godišnje ili dvaput godišnje, ovisno o oporavku i stanju.

U slučaju novih ili pogoršanja simptoma povezanih s karotidnim arterijama, kao što su iznenadna slabost ili utrnulost u licu, rukama ili nogama (osobito na jednoj strani tijela) potrebno je učiniti CDFI karotida.

Ako se čimbenici kardiovaskularnog rizika promijene ili pogoršaju, može se preporučiti češće praćenje karotidnih arterija. Ti čimbenici uključuju: nekontrolirani visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pušenje, dijabetes, obiteljska povijest moždanog udara ili bolesti srca. U takvim slučajevima može se preporučiti kontrolni CDFI svakih 6 do 12 mjeseci kako bi se pratio utjecaj ovih čimbenika na zdravlje karotidnih arterija.

Čak i ako su i početni rezultati testa bili normalni, možda će ipak trebati povremeni kontrolni CDFI testovi ako je osoba pod visokim rizikom od bolesti karotidne arterije zbog čimbenika kao što su dob (iznad 65), obiteljska povijest bolesti karotidne arterije ili moždanog udara i osobne povijest kardiovaskularnih bolesti (srčani udar, angina, itd.).

Color Doppler Flow Imaging (CDFI) karotidnih arterija siguran je i učinkovit način provjere problema u ovim ključnim krvnim žilama. Rano otkrivanje suženja ili začepljenja može pomoći u sprječavanju moždanog udara i drugih ozbiljnih stanja. U osoba koje imaju čimbenike rizika za bolest karotidnih arterija ili su doživjeli simptome poput malih moždanih udara svakako je bitno učiniti CDFI karotida kako bi se započelo adekvatno liječenje. Koristeći ovu naprednu i neinvazivnu tehnologiju mogu se dovoljno rano prepoznati opasna stanja i započeti dovoljno rano liječenje kako bi se sačuvalo zdravlje mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurološki ispad

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Moždani udar

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

NSAID

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza kod djeteta

Rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPoremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Ateroskleroza

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

EMG nalaz motornih i senzornih živaca

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?