Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za provjeru protoka u ovim arterijama je Color Doppler Flow Imaging (CDFI).

Što je CDFI karotidnih arterija?

Color Doppler Flow Imaging (CDFI) posebna je vrsta ultrazvuka koja koristi zvučne valove za vizualizaciju protoka krvi kroz arterije i vene. Pruža sliku protoka krvi kroz karotidne arterije u stvarnom vremenu.

“Doppler” se odnosi na učinak zvučnih valova koji se odbijaju od pokretnih objekata, poput krvnih stanica. To daje predodžbu o tome koliko brzo i u kojem smjeru krv teče.

Označavanje bojama pomaže u isticanju područja gdje protok krvi može biti abnormalan, kao što su područja suženja (stenoza) ili blokada (okluzije).

CDFI je neinvazivan, siguran i bezbolan i obično sam pregled traje manje od 30 minuta.

Zašto je važan CDFI karotidnih arterija?

Karotidne arterije mogu razviti aterosklerozu, stanje u kojem se masne naslage, zvane plakovi, nakupljaju u stijenkama arterija. Ovo nakupljanje može smanjiti ili blokirati protok krvi, što može u najgorem scenariju dovesti do moždanog udara. Jedan od primarnih razloga za upućivanje bolesnika na CDFI je rano otkrivanje blokade protoka krvi u karotidnim arterijama i sprječavanje razvoja moždanih udara. CDFI može identificirati područja gdje je protok krvi ograničen, omogućujući liječenje prije nego što dođe do moždanog udara.

Osobe koje već imaju poznate blokade ili suženja mogu koristiti CDFI za praćenje stanja tijekom vremena. Može pokazati pogoršava li se suženje ili ostaje isto.

Ako je netko bio podvrgnut operaciji za uklanjanje suženja krvne žile (npr. karotidna endarterektomija), CDFI se često koristi za provjeru da li se protok krvi vratio u normalu.

Što CDFI karotida može detektirati?

CDFI može detektirati normalan protok u kojem krv glatko teče kroz arterije bez ikakvih prekida. Ako postoji suženje, krv može brže teći kroz područje, što otkriva Doppler. Suženja mogu uzrokovati turbulentan ili usporen protok krvi. Protok brži od normalnog često ukazuje na suženje arterije, dok vrlo spor protok ili nikakav protok može značiti potpunu blokadu.

CDFI je koristan za identificiranje nekoliko stanja povezanih s karotidnim arterijama, kao što su:

  1. Stenoza karotidne arterije: sužavanje arterija zbog nakupljanja plaka. Može povećati rizik od moždanog udara.
  2. Okluzija karotidne arterije: potpuno začepljenje arterije, što može zaustaviti protok krvi u mozgu i uzrokovati ozbiljna oštećenja.
  3. Aneurizma: izbočeno područje u stijenci arterije. Ako pukne, može izazvati po život opasno krvarenje.
  4. Turbulentni protok krvi: se može dogoditi ako su stijenke arterija ogrubjele plakovima, što dovodi do nepredvidivih uzoraka protoka koji povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
  5. Disekcija: pukotina u stijenci arterije koja može uzrokovati skupljanje krvi i usporiti protok. Može biti uzrok moždanog udara.

Tko bi trebao učiniti CDFI karotida?

CDFI karotida se često preporučuje osobama s većim rizikom od bolesti karotidne arterije ili moždanog udara. Uobičajeni čimbenici rizika uključuju:

-visoki krvni tlak koji dodatno opterećuje stijenke arterija

-visoki kolesterol koji dovodi do nakupljanja plaka u arterijama.

-pušenje jer oštećuje krvne žile i ubrzava stvaranje plaka

-dijabetes jer povećava rizik od oštećenja arterija

-obiteljska anamneza moždanog udara ili arterijske bolesti.

Osobe koje su imale simptome kao što su prolazni ishemijski napadi (TIA) ili “mini moždani udari” također se upućuju na CDFI karotida. Ovi stanja se mogu manifestirati ​​privremenom slabosti ili obamrlosti jedne strane tijela, nejasnim govorom ili iznenadnim problemom s vidom.

Koliko često treba ponavljati CDFI karotida?

U osoba u kojih CDFI otkrije blago ili umjereno suženje (stenozu) u karotidnim arterijama potrebno je pratiti promjene. U blagoj stenozi (manje od 50% suženja) kontrolni CDFI može se učiniti svake godine. U umjerenoj stenozi (50–69% suženje) može se preporučiti kontrola svakih 6 mjeseci, ovisno o tome koliko je stanje stabilno. U teškoj stenozi (70–99% suženje) može biti potrebna i intervencija poput operacije

Ako je osoba imala kirurški zahvat za liječenje bolesti karotidne arterije, kao što je karotidna endarterektomija ili postavljanje stenta, CDFI testovi za praćenje često se koriste za praćenje uspjeha zahvata i kako bi se osiguralo da arterija ostaje otvorena. Početni pregled nakon operacije je obično unutar 1 mjeseca nakon zahvata a kontrolni testovi svakih 6 mjeseci tijekom prve godine, zatim jednom godišnje ili dvaput godišnje, ovisno o oporavku i stanju.

U slučaju novih ili pogoršanja simptoma povezanih s karotidnim arterijama, kao što su iznenadna slabost ili utrnulost u licu, rukama ili nogama (osobito na jednoj strani tijela) potrebno je učiniti CDFI karotida.

Ako se čimbenici kardiovaskularnog rizika promijene ili pogoršaju, može se preporučiti češće praćenje karotidnih arterija. Ti čimbenici uključuju: nekontrolirani visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pušenje, dijabetes, obiteljska povijest moždanog udara ili bolesti srca. U takvim slučajevima može se preporučiti kontrolni CDFI svakih 6 do 12 mjeseci kako bi se pratio utjecaj ovih čimbenika na zdravlje karotidnih arterija.

Čak i ako su i početni rezultati testa bili normalni, možda će ipak trebati povremeni kontrolni CDFI testovi ako je osoba pod visokim rizikom od bolesti karotidne arterije zbog čimbenika kao što su dob (iznad 65), obiteljska povijest bolesti karotidne arterije ili moždanog udara i osobne povijest kardiovaskularnih bolesti (srčani udar, angina, itd.).

Color Doppler Flow Imaging (CDFI) karotidnih arterija siguran je i učinkovit način provjere problema u ovim ključnim krvnim žilama. Rano otkrivanje suženja ili začepljenja može pomoći u sprječavanju moždanog udara i drugih ozbiljnih stanja. U osoba koje imaju čimbenike rizika za bolest karotidnih arterija ili su doživjeli simptome poput malih moždanih udara svakako je bitno učiniti CDFI karotida kako bi se započelo adekvatno liječenje. Koristeći ovu naprednu i neinvazivnu tehnologiju mogu se dovoljno rano prepoznati opasna stanja i započeti dovoljno rano liječenje kako bi se sačuvalo zdravlje mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Moždani udar

Moždani udar – treba li drugo mišljenje?

Bolest karotidnih arterija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Ibuprofen

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Spavanje

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPoremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Potključna arterija

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Moždani udar

Mama je imala moždani udar – što možete zaključiti iz otpusnog pisma?

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]