Što je sarkopenija?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, padova i prijeloma. Sarkopenija također može pogoditi ljude s visokim indeksom tjelesne mase (BMI) i to stanje se naziva sarkopenična pretilost. Osobe s pretilošću i sarkopenijom imaju veći rizik od komplikacija u usporedbi s pretilim osobama koje nemaju sarkopeniju.

Koga pogađa sarkopenija?

Sarkopenija najčešće pogađa osobe u dobi od 60 godina i starije. Stope rastu s godinama. Bolest podjednako pogađa oba spola a češće se javlja kod kroničnih bolesnika.

Koliko je česta sarkopenija?

Ovo stanje je često neprepoznato ali smatramo da se stope kreću se od 5% do 13% kod ljudi u dobi od 60 godina i starijih. Procjene se povećavaju na 11% do 50% u ljudi u dobi od 80 godina i starijih.

Koji su simptomi i zašto nastaje sarkopenija?

Smanjenje broja i veličine mišićnih vlakana uzrokuje stanjenje mišića (atrofiju mišića). U procesu starenja tijelo prolazi kroz određene promjene koje igraju glavni čimbenik u razvoju sarkopenije. Na primjer, tijelo ne proizvodi istu količinu proteina koja je potrebna mišićima za rast. Kada se to dogodi, mišićne stanice postaju manje. Osim toga u starenju promjene u određenim hormonima – poput testosterona i faktora rasta sličnog inzulinu (IGF-1) – utječu na mišićna vlakna. To može dovesti do sarkopenije. Iako se smatra da se sarkopenija javlja zbog starenja, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost i kronične bolesti također mogu uzrokovati to stanje. Mnogi čimbenici, uključujući starenje, mogu dovesti do sarkopenije, ali postoje koraci koji se mogu poduzeti da se uspori proces.

Najčešći simptom sarkopenije je slabost mišića.

Ostali simptomi mogu uključivati:

-gubitak izdržljivosti.

-poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

-usporeni hod

-otežano penjanje uz stepenice.

-gubitak ravnoteže i padovi.

-smanjenje veličine mišića.

Što uzrokuje sarkopeniju?

Najčešći uzrok sarkopenije je prirodni proces starenja. Postupno se počinje gubiti mišićna masa i snagu negdje u 30-ima ili 40-ima. Ovaj proces postaje izrazit između 65. i 80. godine. Stope variraju, ali može se izgubiti čak 8% mišićne mase svakog desetljeća. Svatko s vremenom gubi mišićnu masu, ali ljudi sa sarkopenijom je gube brže.

Iako je starenje dominantan čimbenik, postoje drugi mogući čimbenici rizika za sarkopeniju poput: tjelesne neaktivnosti, pretilosti, kroničnih bolesti poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), inzulinska rezistencija, pothranjenost ili neadekvatan unos proteina. Kronične ili dugotrajne bolesti mogu rezultirati upalom koja remeti normalnu ravnotežu razgradnje i zacjeljivanja, što rezultira gubitkom mišića. Na primjer, studija pacijenata s dugotrajnom upalom koja je posljedica kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) također je pokazala da pacijenti imaju smanjenu mišićnu masu. Primjeri drugih bolesti koje uzrokuju dugotrajnu upalu uključuju reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, lupus, vaskulitis, teške opekline i kronične infekcije poput tuberkuloze. Studija na 11 249 starijih odraslih osoba otkrila je da razine C-reaktivnog proteina u krvi, pokazatelja upale, snažno predviđaju sarkopeniju.

Kako se dijagnosticira sarkopenija?

Sarkopenija se može dijagnosticirati na temelju fizikalnog pregleda i pojedinih upitnika. Jedan od najčešće upotrebljavanih se naziva SARC-F. U ovom upitniku procjenjuju se nekoliko domena; snaga, hod, ustajanje iz stolice, penjanje uz stepenice i učestalost padova brojem između 0 i 2. Najviši maksimalni SARC-F rezultat je 10. SARC-F rezultat 4 ili više upućuje na rizik od sarkopenije.

Koji će se testovi učiniti za dijagnosticiranje sarkopenije?

Testovi snage mišića:

-test stiska ruke

– test ustajanja iz stolca mjeri koliko puta se može ustati i sjesti iz stolca bez pomoći ruku u 30 sekundi.

-test brzine hoda mjeri vrijeme koje je potrebno da se prijeđe 4 metra uobičajenim tempom hodanja.

TUG test mjeri vrijeme koje je potrebno da se ustane iz stolca, hoda 3 metra od stolca, vrati do stolca i sjedne u stolac.

Kako se liječi sarkopenija?

Liječenje sarkopenije obično uključuje promjene na čina života.

Tjelesna aktivnost može poboljšati snagu i preokrenuti gubitak mišića. Ove aktivnosti povećavaju snagu i izdržljivost mišića korištenjem utega ili otpornih traka. Trening otpora može pomoći neuromuskularnom sustavu i hormonima. Također može poboljšati sposobnost da se pretvore proteini u energiju. Odgovarajući broj, intenzitet i učestalost vježbi otpora važni su za postizanje najveće koristi uz najmanji rizik od ozljeda. Trebalo bi se raditi s iskusnim fizioterapeutom ili trenerom kako bi se izradio plan vježbanja. Zdrava prehrana u kombinaciji s redovitom tjelovježbom može pomoći u redukciji negativnih učinaka sarkopenije. Posebno je važno povećati unos proteina kroz hranu ili dodatke prehrani.

Kako se može spriječiti sarkopenija?

Zdrava prehrana koja uključuje visokokvalitetne proteine, od 20 do 35 grama proteina u svakom obroku i vježbanje u vidu održavanja fizički aktivnog načina života koji uključuje vježbe kao što je trening otpora mogu prevenirati ovo ozbiljno stanje.

Sarkopenija je stanje koje pogađa 10% odraslih osoba starijih od 50 godina. Iako može smanjiti očekivani životni vijek i kvalitetu života, ovo stanje ako se dovoljno rano prepozna se može potpuno zaustaviti. Zdrava prehrana i redovita tjelovježba mogu zaustaviti sarkopeniju, produžiti životni vijek i održati kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravo starenje

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Bol

Dugotrajna bol u mišićima, što mi savjetujete?

Mozak

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAtrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Bol

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Mišići

Bol u lijevoj strani tijela – molim pomoć

Iz iste kategorije

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]