Rehabilitacija nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti.  Bolesnik s moždanim udarom zbog propadanja živčanih stanica može imati probleme s govorom, gutanjem, intelektualnim i motoričkim funkcijama.

Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Najčešća vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugruškom ili sužavanjem krvne žile (arterije) koja vodi do mozga. To sprječava protok krvi u druge dijelove mozga i sprječava da potrebni kisik i hranjive tvari dođu do živčanih stanica. Ovaj tip moždanog udara nastaje zbog:

-formiranje ugruška unutar krvne žile  što se naziva tromboza

-ugrušak iz srca može začepiti krvnu žilu  mozga što se  naziva  embolija

-jako suženje krvnih žila u vratu i  mozgu (stenoza)  zbog masnih naslaga koje oblažu zidove krvnih žila.

Druga velika vrsti moždanog udara se naziva hemoragijskom i obilježena je pojavom krvarenja u mozgu.

Ponekad simptomi moždanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestaju. Tada se nazivaju  prolazni ishemijski napad (TIA).

Moždani udar je vrlo bitan uzrok ozbiljnog invaliditeta starijih osoba. Danas  su dostupne brojne terapije koje pomažu u rehabilitaciji bolesnika  nakon moždanog udara.

Cilj rehabilitacije moždanog udara je da bolesnik nauči vještine koje je izgubio zbog moždanog udara. Rehabilitacija nakon moždanog udara može  pomoći bolesnicima da ponovno steknu neovisnost i poboljšaju kvalitetu života.

Ozbiljnost komplikacija moždanog udara i sposobnost svake osobe da se oporavi uvelike variraju. Neovisno o velikim intraindividualnim razlikama  sve studije su potvrdile da  bolesnici koji sudjeluju u fokusiranom programu rehabilitacije moždanog udara imaju bolje rezultate od onih kod kojih nije provedena rehabilitacija.

Kada treba započeti rehabilitaciju od moždanog udara?

Što se prije započne rehabilitacija od moždanog udara, veća je vjerojatnost da će se vratiti izgubljene sposobnosti i vještine. Pri započinjanju rehabilitacije bitno je da stanje bolesnika stabilizirano, komplikacija povezana s moždanim udarom su pod kontrolom te  da su započete sve mjere kako bi se   spriječio novi moždani udar. Uobičajeno je da rehabilitacija nakon moždanog udara počne 24 do 48 sati nakon moždanog udara, dok je bolesnik u bolnici.

Koliko traje rehabilitacija od moždanog udara?

Trajanje rehabilitacije od moždanog udara ovisi o težini moždanog udara i komplikacijama. Dio bolesnika se oporavi brzo nakon moždanog udara ali  većini je potreban neki oblik dugotrajne rehabilitacije od moždanog udara koja traje mjesecima ili godinama nakon moždanog udara.

Što uključuje rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom?

Postoji mnogo pristupa rehabilitaciji moždanog udara. Plan rehabilitacije ovisit će o kliničkoj slici moždanog udara.

Za većinu bolesnika  s moždanim udarom rehabilitacija uglavnom uključuje fizikalnu terapiju. Cilj fizikalne terapije je da bolesnik s moždanim udarom ponovno nauči jednostavne motoričke aktivnosti kao što su hodanje, sjedenje i stajanje. Vježbe motoričkih sposobnosti  poboljšavaju snagu mišića i koordinaciju. Trening mobilnosti se radi kao bi se bolesnika naučilo koristiti pomagala za kretanje, kao što su hodalice, štapovi, invalidska kolica ili steznik za gležanj. Steznik za gležanj može stabilizirati i ojačati  gležanj kako bi podržao težinu tijela dok se ponovno uči hodati. Također se primjenjuju metode koje ublažuju napetost mišića (spastičnost) kako bi se povratio raspon pokreta.

Rehabilitacija može biti potpomognuta različitim tehnologijama poput:

-električne stimulacije koja se  primjenjuje na oslabljene mišiće, uzrokujući njihovo kontrakciju.

-robotska tehnologija koja pomaže oštećenim udovima u izvođenju pokreta, pomažući udovima da povrate snagu i funkciju.

Druga vrsta terapije koja pomaže bolesnicima da ponovno nauče svakodnevne aktivnosti je radna terapija. Ova vrsta terapije također uključuje vježbanje i trening. Njihov  cilj je pomoći bolesniku s moždanim udarom da ponovno nauči svakodnevne aktivnosti kao što su gutanje, oblačenje, kupanje, kuhanje, čitanje i pisanje,  korištenje toaleta i drugo. Radni terapeuti pomažu bolesniku  da postane samostalan ili manje ovisan o okolini.

Govorna terapija pomaže bolesnicima s moždanim udarom da ponovno nauče jezik i govorne vještine ili nauče druge oblike komunikacije. Govorna terapija je prikladna za bolesnike  koji nemaju problema s intelektualnim funkcijama, ali imaju problema s razumijevanjem govora ili napisanih riječi, ili problema s formiranjem govora. S vremenom i strpljenjem, osoba koja je preživjela moždani udar trebala bi moći vratiti neke, a ponekad i sve, jezične i govorne sposobnosti (govor, slušanje, pisanje i razumijevanje).

Koji čimbenici utječu na ishod rehabilitacije od moždanog udara?

Oporavak od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Teško je predvidjeti koliko se sposobnosti mogu  oporaviti i koliko brzo. Općenito, uspješna rehabilitacija od moždanog udara ovisi o:

-težini moždanog udara

-motivaciji i raspoloženju

-podršci obitelji

-vremenu započinjanja rehabilitacije  

Stopa oporavka općenito je najveća u tjednima i mjesecima nakon moždanog udara. Međutim, postoje dokazi da se neke funkcije poboljšavaju čak 12 do 18 mjeseci nakon moždanog udara.

Moždani udar uzrokuje različite i dugotrajne probleme. Iako se neki bolesnici mogu brzo oporaviti, mnogim bolesnicima je  potrebna  dugoročna podrška koja će im pomoći da povrate što je više moguće neovisnosti. Za rehabilitaciju moždanog udara potrebno je vrijeme. Oporavak od moždanog udara može biti dugo i frustrirajuće iskustvo tijekom kojeg se bolesnici i njihove obitelji suočavaju s nizom poteškoća.  Kako bi se ostvarila uspješna rehabilitacija potrebno je vrijeme kao i predanost i spremnost bolesnika i njihovih obitelji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Stres

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Epileptički napadaji

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Mozak

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAtrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Mozak

Je li ovo uredan MR mozga?

Iz iste kategorije

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

MR mozga i lezije – što to znači?

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]