Rehabilitacija nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti.  Bolesnik s moždanim udarom zbog propadanja živčanih stanica može imati probleme s govorom, gutanjem, intelektualnim i motoričkim funkcijama.

Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Najčešća vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugruškom ili sužavanjem krvne žile (arterije) koja vodi do mozga. To sprječava protok krvi u druge dijelove mozga i sprječava da potrebni kisik i hranjive tvari dođu do živčanih stanica. Ovaj tip moždanog udara nastaje zbog:

-formiranje ugruška unutar krvne žile  što se naziva tromboza

-ugrušak iz srca može začepiti krvnu žilu  mozga što se  naziva  embolija

-jako suženje krvnih žila u vratu i  mozgu (stenoza)  zbog masnih naslaga koje oblažu zidove krvnih žila.

Druga velika vrsti moždanog udara se naziva hemoragijskom i obilježena je pojavom krvarenja u mozgu.

Ponekad simptomi moždanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestaju. Tada se nazivaju  prolazni ishemijski napad (TIA).

Moždani udar je vrlo bitan uzrok ozbiljnog invaliditeta starijih osoba. Danas  su dostupne brojne terapije koje pomažu u rehabilitaciji bolesnika  nakon moždanog udara.

Cilj rehabilitacije moždanog udara je da bolesnik nauči vještine koje je izgubio zbog moždanog udara. Rehabilitacija nakon moždanog udara može  pomoći bolesnicima da ponovno steknu neovisnost i poboljšaju kvalitetu života.

Ozbiljnost komplikacija moždanog udara i sposobnost svake osobe da se oporavi uvelike variraju. Neovisno o velikim intraindividualnim razlikama  sve studije su potvrdile da  bolesnici koji sudjeluju u fokusiranom programu rehabilitacije moždanog udara imaju bolje rezultate od onih kod kojih nije provedena rehabilitacija.

Kada treba započeti rehabilitaciju od moždanog udara?

Što se prije započne rehabilitacija od moždanog udara, veća je vjerojatnost da će se vratiti izgubljene sposobnosti i vještine. Pri započinjanju rehabilitacije bitno je da stanje bolesnika stabilizirano, komplikacija povezana s moždanim udarom su pod kontrolom te  da su započete sve mjere kako bi se   spriječio novi moždani udar. Uobičajeno je da rehabilitacija nakon moždanog udara počne 24 do 48 sati nakon moždanog udara, dok je bolesnik u bolnici.

Koliko traje rehabilitacija od moždanog udara?

Trajanje rehabilitacije od moždanog udara ovisi o težini moždanog udara i komplikacijama. Dio bolesnika se oporavi brzo nakon moždanog udara ali  većini je potreban neki oblik dugotrajne rehabilitacije od moždanog udara koja traje mjesecima ili godinama nakon moždanog udara.

Što uključuje rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom?

Postoji mnogo pristupa rehabilitaciji moždanog udara. Plan rehabilitacije ovisit će o kliničkoj slici moždanog udara.

Za većinu bolesnika  s moždanim udarom rehabilitacija uglavnom uključuje fizikalnu terapiju. Cilj fizikalne terapije je da bolesnik s moždanim udarom ponovno nauči jednostavne motoričke aktivnosti kao što su hodanje, sjedenje i stajanje. Vježbe motoričkih sposobnosti  poboljšavaju snagu mišića i koordinaciju. Trening mobilnosti se radi kao bi se bolesnika naučilo koristiti pomagala za kretanje, kao što su hodalice, štapovi, invalidska kolica ili steznik za gležanj. Steznik za gležanj može stabilizirati i ojačati  gležanj kako bi podržao težinu tijela dok se ponovno uči hodati. Također se primjenjuju metode koje ublažuju napetost mišića (spastičnost) kako bi se povratio raspon pokreta.

Rehabilitacija može biti potpomognuta različitim tehnologijama poput:

-električne stimulacije koja se  primjenjuje na oslabljene mišiće, uzrokujući njihovo kontrakciju.

-robotska tehnologija koja pomaže oštećenim udovima u izvođenju pokreta, pomažući udovima da povrate snagu i funkciju.

Druga vrsta terapije koja pomaže bolesnicima da ponovno nauče svakodnevne aktivnosti je radna terapija. Ova vrsta terapije također uključuje vježbanje i trening. Njihov  cilj je pomoći bolesniku s moždanim udarom da ponovno nauči svakodnevne aktivnosti kao što su gutanje, oblačenje, kupanje, kuhanje, čitanje i pisanje,  korištenje toaleta i drugo. Radni terapeuti pomažu bolesniku  da postane samostalan ili manje ovisan o okolini.

Govorna terapija pomaže bolesnicima s moždanim udarom da ponovno nauče jezik i govorne vještine ili nauče druge oblike komunikacije. Govorna terapija je prikladna za bolesnike  koji nemaju problema s intelektualnim funkcijama, ali imaju problema s razumijevanjem govora ili napisanih riječi, ili problema s formiranjem govora. S vremenom i strpljenjem, osoba koja je preživjela moždani udar trebala bi moći vratiti neke, a ponekad i sve, jezične i govorne sposobnosti (govor, slušanje, pisanje i razumijevanje).

Koji čimbenici utječu na ishod rehabilitacije od moždanog udara?

Oporavak od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Teško je predvidjeti koliko se sposobnosti mogu  oporaviti i koliko brzo. Općenito, uspješna rehabilitacija od moždanog udara ovisi o:

-težini moždanog udara

-motivaciji i raspoloženju

-podršci obitelji

-vremenu započinjanja rehabilitacije  

Stopa oporavka općenito je najveća u tjednima i mjesecima nakon moždanog udara. Međutim, postoje dokazi da se neke funkcije poboljšavaju čak 12 do 18 mjeseci nakon moždanog udara.

Moždani udar uzrokuje različite i dugotrajne probleme. Iako se neki bolesnici mogu brzo oporaviti, mnogim bolesnicima je  potrebna  dugoročna podrška koja će im pomoći da povrate što je više moguće neovisnosti. Za rehabilitaciju moždanog udara potrebno je vrijeme. Oporavak od moždanog udara može biti dugo i frustrirajuće iskustvo tijekom kojeg se bolesnici i njihove obitelji suočavaju s nizom poteškoća.  Kako bi se ostvarila uspješna rehabilitacija potrebno je vrijeme kao i predanost i spremnost bolesnika i njihovih obitelji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Halucinacije shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

San shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Mozak

Može li trudnoća utjecati na aneurizmu mozga i je li terapija za epilepsiju sigurna za plod?

Rehabilitacija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Mozak

Može li sublentikularna cista u mozgu uzrokovati glavobolje i gubitak osjeta iznad oka?

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]