Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život.
Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama na bazi mozga, poznatim kao Willisov krug, kritičnoj strukturi koja krvlju opskrbljuje mozak. Najviše zahvaćena mjesta uključuju prednju komunikantnu arteriju (ACoA), stražnju komunikantnu arteriju (PCoA) i srednju moždanu arteriju (MCA). Ova područja su izložena hemodinamskom stresu zbog bifurkacija protoka krvi, što može pridonijeti slabosti arterijske stijenke.
Tijekom vremena, nesposobnost žile da izdrži pulsirajući krvni tlak rezultira stvaranjem izbočine, koja može rasti i na kraju u nekim slučajevima i puknuti.
Koji su čimbenici rizika
Točan uzrok cerebralnih aneurizmi je multifaktorski, uključujući genetske predispozicije, okolišne čimbenike i koegzistirajuća medicinska stanja. Uobičajeni čimbenici rizika uključuju:
1. Genetska predispozicija
Obiteljska povijest aneurizmi povećava rizik od pojave. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva, kao što su Ehlers-Danlosov sindrom i Marfanov sindrom, slabe krvne žile.
2. Hipertenzija
Kronični visoki krvni tlak doprinosi stresu arterijske stijenke.
3. Pušenje
Nikotin i druge kemikalije oštećuju stijenku krvne žile, potičući stvaranje aneurizme.
4. Ateroskleroza
Nakupljanje plaka može s vremenom oslabiti stijenke krvnih žila.
5. Trauma ili infekcija
Teške ozljede glave ili infekcije poput bakterijskog endokarditisa mogu dovesti do razvoja aneurizme.
6. Ostali čimbenici
Poodmakla dob, ženski spol i prekomjerna konzumacija alkohola također su povezani s povećanim rizikom.
Simptomi
Većina cerebralnih aneurizmi ostaju nerupturirane i asimptomatske. Međutim, veće aneurizme mogu vršiti pritisak na susjedne moždane strukture, što dovodi do simptoma kao što su:
– Stalne glavobolje.
– Poremećaji vida (npr. dupli vid ili gubitak vida).
– Utrnulost ili slabost mišića lica.
– Poteškoće u govoru ili koncentraciji.
Puknuće aneurizme hitno je medicinsko stanje koje karakterizira:
– Jaka, iznenadna glavobolja, često se opisuje kao najgora glavobolja u životu.
– Mučnina, povraćanje i gubitak svijesti.
– Neurološki poremećaji, poput paralize ili napadaja.
Dijagnostička obrada
Dijagnoza cerebralne aneurizme zahtijeva napredne tehnike snimanja poput MR mozga, angiografija magnetskom rezonancijom (MR), CT angiografija (CTA) i cerebralna angiografija.
Liječenje
Strategije liječenja ovise o tome da li je aneurizma rupturirala, njezinoj veličini, položaju i općem zdravstvenom stanju pacijenta.
Kod nerupturiranih aneurizmi u obzir dolazi:
1. Praćenje
Male (<7 mm) asimptomatske aneurizme s malim rizikom od rupture često se prate redovitim snimanjem. Preporučuju se promjene načina života, poput kontrole krvnog tlaka i prestanka pušenja.
2. Kirurška intervencija
3. Endovaskularni zahvati
Kod rupturiranih aneurizmi hitna kirurška ili endovaskularna intervencija ključna je za zaustavljanje krvarenja i sprječavanje ponovnog pucanja.
Komplikacije
Najveći rizik kod cerebralne aneurizme je ruptura aneurizme i razvoj subarahnoidalnog krvarenja. Povezano je sa stopom smrtnosti od 30-40% i značajnom onesposobljenošću preživjelih.
Prognoza
Nerupturirane aneurizme rano otkrivene i odgovarajuće zbrinute imaju povoljan ishod. Međutim, ruptura aneurizme može rezultirati dugotrajnim neurološkim poremećajima ili smrću, što naglašava važnost pravovremene dijagnoze i liječenja.
Prevencija
Prevencija cerebralne aneurizme zahtijeva proaktivan pristup održavanja vaskularnog zdravlja kroz promjene načina života i redovito medicinsko praćenje. Dok se genetski čimbenici ne mogu promijeniti, usvajanje navika koje su zdrave za srce, izbjegavanje pušenja i alkohola te kontrola krvnog tlaka mogu značajno smanjiti rizik. Rano otkrivanje putem redovitih pregleda i snimanja u visokorizičnih osoba daje najbolju priliku za sprječavanje komplikacija i poboljšanje ishoda.
Cerebralna aneurizma zahtijeva multidisciplinarnu skrb. Napredak u slikovnoj dijagnostici i minimalno invazivnim tehnikama liječenja značajno je poboljšao rezultate za pacijente te je prognoza nerupturiranih, rano otkrivenih i odgovarajuće zbrinutih aneurizmi vrlo dobra. Preventivne mjere, uključujući promjene načina života i rutinske preglede za visokorizične osobe, igraju ključnu ulogu u smanjenju tereta ovog potencijalno po život opasnog stanja naglašavajući važnost pravovremene dijagnoze i liječenja.
26.11.2024
