Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati brojnih ispitivanja pokazuju da svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od 30 minuta smanjuje rizik za nastanak koronarne bolesti srca.
Svakodnevna lagana do umjerena tjelesna aktivnost preporučuje za primarnu i sekundarnu prevenciju koronarne bolesti srca.
Poznato je da su višestruki korisni učinci redovite tjelesne aktivnosti. Jedan od njih je smanjenje prekomjerne tjelesne težine i održavanje poželjne tjelesne težine. U korisne učinke redovite tjelesne aktivnosti spada i smanjenje masnoće u krvi i to ukupnog i LDL kolesterola i povećanje zaštitnog HDL kolesterola. Literaturni podaci pokazuju da smanjenje LDL kolesterola za 1% smanjuje rizik za koronarnu bolest srca za 1%, a povećanje zaštitnog HDL kolesterola za 1% smanjuje rizik za koronarnu bolest srca za 3%. Tjelesnom aktivnošću možemo bolje regulirati razinu glukoze u krvi, a možemo i sniziti povišeni sistolički krvni tlak za otprilike 4-9 mmHg. Također tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na emocionalni profil koronarnih bolesnika, a očituje se u povećanju samopouzdanja i radosti i u smanjenju straha, depresije i agresivnosti. Pozitivne promjene u emocionalnom profilu osobe uvjetuju i pozitivne promjene u ponašanju i promjene u reakcijama na stresne situacije.
Oblici tjelesne aktivnosti su tjelovježba, hodanje ili trčanje, trening na biciklergometru ili na pokretnoj traci, vožnja bicikla u prirodi, plivanje i brojne rekreacijske športske aktivnosti.
Težina i trajanje tjelesnih aktivnosti kod bolesnika s koronarnom bolešću srca potrebno je prilagoditi prema rezultatima testa opterećenja tj. ergometrije. Ergometrijom se utvrđuje opterećenje koje bolesnik podnosi izraženo u (Watt/min), u (kpm/min) i u metaboličkom ekvivalentu potrošnje kisikia (MET). Također se određuje maksimalna potrošnja kisika (ml/min), maksimalni krvni tlak i maksimalna frekvencija srca. Temeljem ergometrije liječnik daje savjete bolesniku o težini, oblicima, intenzitetu i trajanju tjelesne aktivnosti. Na taj način određuje se tjelesna aktivnost koja je najpovoljnija za zdravstveno stanje bolesnika, dob, kondiciju i eventualne pridružene bolesti koronarnog bolesnika.
Preporuke o tjelesnoj aktivnosti dobiju koronarni bolesnici koji su liječeni u bolnici radi akutnog infarkta miokarda, angine pektoris ili radi operacije srca i bolesnici koji su bili na rehabilitaciji u Krapinskim Toplicama ili u Opatiji. Bolesnici koji nisu liječeni u bolnici mogu dobiti savjete o tjelesnoj aktivnosti od svog kardiologa i od liječnika opće medicine.
Za sve oblike tjelesne aktivnosti vrlo je važno zagrijavanje na početku vježbanja u trajanju od 5-10 minuta kao i hlađenje ili odmor na kraju vježbanja također u trajanju 5-10 minuta.
U svih oblika tjelesne aktivnosti potrebno je izbjegavati statička opterećenja jer kod njih dolazi do naglog povećanja krvnog tlaka i srčane frekvencije.
Redovita tjelesna aktivnost koronarnih bolesnika dovodi do poboljšanja funkcije kardiovaskularnog sustava, do bolje tolerancije napora i do poboljšanja kvalitete života.
Na kraju želim posebno naglasiti da redovita tjelesna aktivnost zbog lakoće i mogućnosti izvođenja zaslužuje biti na prvom mjestu uspješnih način za prevladavanje svakodnevnih stresnih situacija.
23.12.2015
